Iz centra Kennedy
25

SpaceX lansirao privatni lunarni lander i NASA-in orbiter Trailblazer

Piše: D. B.
Foto: Space.com/Josh Dinner
Foto: Space.com/Josh Dinner
Kompanija SpaceX je uz pomoć svoje rakete Falcon 9 lansirala privatni lander Athena i orbiter Lunar Trailblazer američke svemirske agencije NASA-e iz Svemirskog centra Kennedy.

Athena je lander koji je proizvela kompanija Intuitive Machines iz Houstona, a koji nosi deset NASA-inih naučnih instrumenata. Mnogi od ovih instrumenata su dizajnirani za traženje znakova leda. Lunar Trailblazer će obavljati slične zadatke, ali s visine. Ove misije su važne za NASA-u, koja želi uspostaviti jedno ili više ljudskih staništa na Mjesecu u sklopu svog programa Artemis.

Nakon lansiranja rakete, booster se vratio na Zemlju i sletio na dron-brod Shortfall of Gravitas. Ovo je bilo deveto lansiranje i slijetanje za Falcon 9 booster B1083.

Gornja faza rakete je nastavila dalje te je ispustila Athenu u orbitu nakon 43,5 minuta, odnosno Lunar Trailblazer četiri minute kasnije.

Athenina misija je fokusirana na pronalazak leda i drugih resursa blizu lunarnog južnog pola, a zamisao je da buduće misije koriste te resurse za održivi boravak u svemiru. Ovaj lander nosi još dva sekundarna vozila, mini rover MAPP (Mobile Autonomous Prospecting Platform) i robota Grace koji će istraživati regiju oko mjesta slijetanja krećući se "skakanjem".

Misija IM-2 je uslijedila nakon prve IM-1 misije kompanije Intuitive Machines obavljene prije nešto više od godine. Tada je lander Odysseus lansiran u februaru 2024. godine uspio sletjeti na površinu, što je bilo prvo meko lunarno slijetanje za jednu privatnu svemirsku letjelicu. Ipak, sonda se spustila prebrzo te je slomila jednu nogu, zbog čega se prevrnula. Tako je blokirana antena s velikim pojačanjem, što je spriječilo prijenos nekih podataka koje je NASA željela prikupiti.

Međutim, ovog puta će slijetanje biti obavljeno na preciznijoj poziciji.

Athena ide ka lunarnoj regiji Mons Mouton, gdje bi se trebali nalaziti depoziti leda. U lunarnu orbitu stiže za nekoliko dana, a slijetanje bi trebalo trajati između 1,5 i tri dana nakon toga. Lander bi trebao raditi na lunarnoj površini desetak zemaljskih dana. Glavni paket landera se naziva PRIME-1 i sastoji se od dva instrumenta, bušilice TRIDENT i masenog spektrometra MSolo. Ovi instrumenti će raditi na prikupljanju i analizi uzoraka prikupljenih ispod lunarne površine. TRIDENT će izvlačiti materijal s dubine od jednog metra, dok će MSolo testirati uzorak za spojeve poput vode i CO2.

Robot Grace je dizajniran da istražuje okolinu lokacije slijetanja Athene u radijusu od 1,6 kilometara. Prelazit će s jedne lokacije na drugu koristeći svoje potisnike, kameru, tracker, LiDAR i inercijsku mjernu jedinicu. Meta robota je istraživanje obližnjeg kratera, koji je stalno u sjeni i koji rover s točkovima ne može istraživati. Dno kratera će biti izvan vidnog polja, koje je potrebno robotu Grace za komunikaciju s Athenom. Stoga će rover MAPP popuniti ovaj komunikacijski jaz jer je opremljen prvom mobilnom mrežom na Mjesecu. MAPP će biti poslan na lunarnu površinu kako bi testirao brzi komunikacijski sistem velikog dometa LSCS, koji je razvila kompanija Nokia Bell Labs. Dizajniran je uz upotrebu već dostupnih komponenti korištenih za 4G/LTE mreže.

Athena ima i LRA (Laser Retro-Reflector Array) instrument sačinjen od osam ogledala, koji je dizajniran za testiranje reflekcije laserskog svjetla i omogućavanje preciznijeg određivanja pozicije za letjelicu koja orbitira i prilazi. Koncept je sličan reflektorima na pisti, koji pomažu avionima pri slijetanju. LRA može raditi bez potrebe za energijom ili mehaničkom kontrolom.

Lunar Trailblazer će u međuvremenu putovati ka lunarnoj orbiti, gdje će početi mapirati naslage leda na površini.