Šta se krije u koritu Željeznice u Lužanima: Kameni ostaci sugerišu starost i od 2.000 godina

"Na informaciju koju sam dobio od Samira Avdića da se zbog suše i uslijed čišćenja obale rijeke Željeznice pojavio golemi broj velikih kamenih objekata u koritu rijeke, jutros sam obišao i desnu i lijevu obalu rijeke od mosta Rustem – paše (to je onaj zločko i spletkaroš iz serije o Sulejmanu, inače je rodom iz Butmira) pa do otprilike 300 metara nizvodno. I stvarno, zbog niskog vodostaja rijeke, korito je otkrilo najmanje stotinjak velikih kamenih objekata", naveo je Mesihović u svojoj objavi.

Mesihović je podsjetio da su već Stjepo Trifković u svome djeluiz 1908. godine o Sarajevskom polju napisali kako je zemlja u Lužanima (naselje koje gravitira ovoj obali rijeke i gdje je bila smještena Aqu(a)e) većinom crnica i crvena ilovača, prilično rodna i ne traži mnogo gnojiva, te kako su njive oko Željeznice bile obično pjeskovite, jer Željeznica nanosi pijesak kad plavi, jasno je da je ovolika velika količina kamenja namjenski donesena u Lužane kako bi bila korištena u nekoj građevinskoj djelatnosti.

"U obzir dolazi naravno faza postojanja Aqu(a)e, ranoosmanska za vrijeme Rustema i austrougarska za vrijeme nastanka Ilidže kao naselja. Ono što sam na prvi pogled mogao konstatirati jeste da su neki primjerci kamenih objekata definitivno iz vremena Aqu(a)e, koji su moguće sekundarno korišteni kada je Rustem paša dao podići most u svome rodnom kraju. Naravno, za preciznije detektiranje je nesumnjivo potrebno da se kamenje možda početkom septembra izbaci iz korita kako bi se ispitalo, do tada ga ne treba dirati", naveo je Mesihović.

Dodao je i da je u nasipu sa desne strane rijeke pronašao i niz fragmenata keramike i moguće tegula.

"Zbog onešćiščenja i velikog broja gnijezdi patki ne preporučujem ulazak u rijeku Željeznicu. Napominjem da sam od negdje 100njak fotografija stavio samo one za koje mislim da su najreprezentativnije", zaključio je Mesihović.