Stanovnici izoliranih Uskršnjih otoka su poznavali pismo i prije dolaska Evropljana
Drvena ploča ispisana nedešifriranim pismom "rongorongo" s istočnopacifičkog otoka Rapa Nui, koji se naziva i Uskršnji otok, datira prije dolaska Evropljana tamo, povećavajući vjerovatnost da je pismo jedan od rijetkih nezavisno izumljenih sistema pisma.
Drvo s jedne od četiri rongorongo ploče sačuvane u zbirci u Rimu datira između 1493. i 1509. godine - više od 200 godina prije prvog zabilježenog dolaska Evropljana na otok 1720-ih, prema novom istraživanju objavljenom drugo februaru u časopisu Scientific Reports.
Silvia Ferrara, glavna autorica studije i filologinja sa Univerziteta u Bologni u Italiji, rekla je za Live Science da rezultati podupiru ideju da je rongorongo bio izvorni izum otočana Rapa Nui, a ne pod utjecajem pismo koje su vidjeli da koriste Evropljani.
Zamršeni rongorongo glifi izgledaju potpuno drugačije od bilo kojeg evropskog slova, što dodatno podupire ideju da je jezik razvijen nezavisno.
"Historijski gledano, ako posudite sistem pisma, onda ga čuvate što je moguće bliže izvorniku", rekla je.
Rapa Nui, koji se nalazi gotovo 3800 kilometara od obale Čilea, naselili su ljudi između 1150. i 1280. Iako su Evropljani stigli u 18. stoljeću, nisu primijetili lokalno pismo temeljeno na glifima sve do 1864., koje danas postoji na samo 27 drvenih objekata od kojih niti jedan nije na otoku. Katolički misionari uzeli su četiri od ovih ploča 1869. i poslali ih biskupu Tahitija, koji ih je kasnije poslao u Evropu.
Ferrara i njene kolege proveli su radiokarbonsko datiranje sićušnih uzoraka četiri rongorongo ploče koje drži kongregacija katoličkih redovnica sa sjedištem u Rimu. Radiokarbonski datumi upućuju na to da su tri ploče napravljene od stabala posječenih u 18. ili 19. stoljeću, ali radiokarbonski datum četvrte ukazuje da potječu od stabla posječenog u 15. stoljeću, rekao je Ferrara. To prethodi dolasku Evropljana na Rapa Nui i sugerira da je rongorongo pismo bilo u upotrebi prije toga.
No moguće je da su glifi ugravirani na "staro drvo" sa stabla posječenog mnogo prije nego što je rongorongo ispisan na njemu, dodala je.
U ovom slučaju, međutim, natpis je vjerovatno nastao otprilike u vrijeme kad je drvo nabavljeno, jer se alternativno objašnjenje, da je drvo skladišteno više od 200 godina prije nego što je korišteno, čini malo vjerovatnim..
Nova analiza je također sugerisala da je drvo s najstarije ploče potjecalo od vrste drveća koja nije autohtona za Rapa Nui, a istraživači misle da je to vjerovatno bio komad naplavljenog drveta.
Nedešifrovani jezik
Rapa Nui je poznat po svojim mnogim arheološkim misterijama, uključujući divovske kamene glave poznate kao moai, a mnogi su ljudi pokušali, bezuspješno, dešifrovati rongorongo pismo.
Ferrara je rekao da je više od 400 različitih rongorongo glifova prepoznato među otprilike 15.000 preživjelih znakova, a niti jedan ne odgovara nijednom drugom poznatom sistemu pisma.
Rafal Wieczorek, hemičar sa Univerziteta u Varšavi koji nije bio uključen u najnoviju studiju, ali je istraživao druge rongorongo tablete, rekao je da iako novo istraživanje nije konačno, ono je jaka indikacija da je pismo izmišljeno zasebno, možda jedan od samo nekoliko slučajeva kada je sistem pisanja izumljen od nule, bez znanja o drugim sisetmima pisma.
"Ovo je sjajan razvoj", rekao je za Live Science, jer su samo dvije rongorongo pločice ranije bile datirane radiokarbonom, a najnovija studija utvrdila je vremenski raspon koji bi se mogao dalje istraživati.
"Zapravo vjerujem da je rongorongo jedan od rijetkih nezavisnih izuma pisanja u ljudskoj historiji, poput pisma Sumerana, Egipćana i KinezaA. li vjerovanje je druga stvar od čvrstih podataka... tako da bismo u idealnom slučaju htjeli testirati sve tablete", kazao je poljski naučnik.
