Tina Gorjanc, dizajnerica koja pravi torbe od ljudske kože: Želim ukazati na krađu genetskog materijala
Proizvodi na sebi sadrže i tetovaže koje je dizajner imao te njegove mladeže i sunčeve pjege, a na suncu bi mogli i potamniti.
Gorjanc kaže da je projekt dobio dosta pažnje javnosti, ali iz pogrešnih razloga. Tvrdi da ne želi da inicijativa bude poznata kao "jeziva modna kolekcija napravljena od kože poznate osobe", već da iza sebe ima dublje razloge.
"Zahvalna sam što neki mediji stvarno nastoje promovirati šire pitanje ovog projekta. Ali, žalosna sam jer drugi mediji stavljaju fokus na produkt i umanjuju njegov značaj predstavljajući ga kao dizajnersku kolekciju", rekla je Gorjanc za Klix.ba.
Otpad iz bolnica na modnim pistama
Problem na koji Gorjanc nastoji ukazati je nedostatak pravne regulacije što bi zaštitilo genetski materijal ljudi. Trenutno, ova vrsta materijala nije pravno zaštićena i dosta materijala na kojima se vrši istraživanje potječe od živih osoba koje su prošle neku operaciju, a ostaci dijelova njihovih tijela ostali kao vlasništvo bolnica. Gorjanc tvrdi da bolnice ove materijale prodaju bioinžinjerskim kompanijama koje ih koriste kao izvor matičnih ćelija. U nekim slučajevima ove kompanije rade s luksuznim brendovima pa se ćelije koriste za razne produkte nad kojima vlasništvo onda ima kompanija.
Gorjanc kaže da je izabrala genetski materijal Alexandra McQueena između ostalog i jer je željela ukazati na to da se genetski materijal može ukrasti od bilo koga.
"Zbog nedostatka legislative u polju zaštite genetskog materijala željela sam da pokažem kako neko može dobiti biološki materijal iz izvora za koje biste mislili da su izuzetno zaštićeni. McQueenove genetske informacije bile su zanimljive iz te perspektive što je mrtav, ima ogromno modno carstvo koje je zaštićeno autorskim pravima i ima rođake koji su naslijedili njegov imetak. Ali, njegove genetske informacije još uvijek nisu dobro zaštićene", rekla je Gorjanc.
Alexander McQueen bio je poznati britanski modni dizajner koji se ubio 2010. godine.
Meso i koža iz laboratorija
Projekt Gorjanc je izazvao dosta kontroverzi i pokrenuo polemiku u javnosti o etičnosti repliciranja ljudskog genetskog materijala. Novinar Guardiana Johnatan Jones je pravljenje torbi od ljudske kože nazvao "zločinom" i napravio paralelu sa serijskim ubicama koji su pravili trofeje od kože.
Međutim, drugi smatraju da nošenje jedne ovakve torbe nije ništa manje etički ispravno od nošenja torbi od kože mrtvih životinja. Gorjanc se s njima slaže.
"Mislim da je ovaj proces zaista dobra alternativa sadašnjem pravljenju produkata od kože. Prvo što je etički ispravnije jer ne zahtijeva pokolj životinja, drugo jer nema nepotrebne nusprodukte i održivije je u tom smislu, a treće jer se može raditi na zahtjev i moglo bi djelimično riješiti problem nestanka resursa. Već postoje kompanije koje razvijaju takve materijale i ja vjerujem da je to jedna od potencijalnih alternativa za budućnost", rekla je Gorjanc.
Predsjednica PETA-e, organizacije za zaštitu prava životinja, Ingrid Newkirk za Klix.ba je rekla da, ukoliko Gorjanc ima dozvolu da koristi kožu to joj se čini kao dosta bolji način za pravljenje kože za torbe i jakne nego ubijanje drugih živih bića i krađa njihove kože samo zato što o njihovim osjećanjima i boli ne znamo dovoljno.
"Zašto bi iko želio nositi ili koristiti kožu u 21. stoljeću, kao svega lišeni pećinski čovjek, to je misterija i pokazuje neznanje, aroganciju i nedostatak mašte. Ideja Tine Gorjanc bi barem kupovinu kože učinila etički ispravnom jer ne bi uključivala ubijanje", rekla je Newkirk i dodala da je budućnost u mesu i koži uzgojenim u laboratoriji.
Fosil ptice star 12 miliona godina otkrio prahistorijskog južnoameričkog grabežljivca
