Riječ je o najvećoj otkrivenoj prahistorijskoj koščatoj ribi koja je otkrivena u južnoj afričkoj regiji. Ova riba je živjela prije 360 miliona godina te pripada izumrloj vrsti riba pod nazivom tristichopteridae. Jedan od istraživača i profesor biologije organizama na Univerzitetu Upsala u Švedskoj, Per Ahlberg, za Interesting Enginering je rekao da su ove ribe blisko povezane s onima koje su evoluirale u prve tetrapode ili kopnene kičmenjake.
"Negdje u ranom dijelu devonskog perioda, evoluirajuća riblja loza se podijelila na dvije grane. Jedna je vodila do prvi tetrapoda, dok se druga razvila u čudovišta poput Hynerije", kazao je on.
Odrasla jedinka je bila slatkovodna riba duga tri metra koja se uglavnom hranila najranijim poznatim vodenom četveronožnim životinjama Afrike, koje su također indirektni preci ljudi. Međutim, ono što je još zanimljivije jeste geografsko područje koje je ova grabežljiva riba naseljavala. U njeno vrijeme kontinenti nisu bili isti, Evropa i Sjeverna Amerika zajedno su formirale veliki kontinent pod nazivom Euramerica, a južnu hemisferu je pokrivao mnogo veći kontinent pod nazivom Gondwana, koji je uključivao današnju Južnu Ameriku, Afriku, Antarktik, Indiju, Madagaskar i Australiju.
Prema istraživačima, Gondwana je mjesto gdje su nastali ogromni tristichopteridi. Prethodno, zbog nekih izuzetaka kao što je H. lindae, za koju se znalo da potiče iz Sjeverne Amerike, vjerovalo se da se Hyneria možda prvo pojavila u Euramerici te da je migrirala u Gondwanu.
Otkriće blisko povezane vrste Hyneria udezinye iz južne Gondwane snažno podržava ideju da ovi divovi potiču s pomenutog kontinenta. To predstavlja važan dio slagalice koji nedostaje. To je ujedno jedini tristichopterid poznat iz polarnih regija. Većina ostalih godvanskih tristichopterida dolazi iz Australije.
Profesor Robert W. Gess, autor istraživanja, pronašao je prve fosilne ostatke vrste H. udlezinyje na lokaciji Waterloo Farm krajem osamdesetih, prije 36 godina. Najnoviji fosil iskopan je 2022. godine, a pronašao ga je Gessov student.
Ovo otkriće naglašava značaj lokaliteta Waterloo Farm koji ostaje jedini prozor u različitost riba i tetrapoda iz cijelle južne Gondwane jer je ovo jedino mjesto u Africi s relevantnim fosilima.
H. udlezinye je 26. nova životinja identificiran iz fosila otkrivenih na pomenutom lokalitetu. Istraživanja nagovještavaju da bi moglo biti zakopano 60 nepoznatih organizama u ovoj regiji. Ova vrsta je povezana s tetrapodima, koji su preci ljudi. Informacije dobijene pomoću fosila mogle bi pomoći u boljem razumijevanju kako su geografski faktori utjecali na biologiju, evoluciju i distribuciju organizama koji su postojali u vrijeme kada su mnogi kontinenti bili spojeni.
Istraživači nastavljaju rad na lokalitetu u Južnoj Africi kako bi pronašlo još novih vrsta koje čekaju da budu otkrivene.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
