Prema tipološko-stilskim odlikama predmeta te kontekstualnim podacima unutar kojih su pronađeni, može se kazati kao pripadaju vremenu ranog bronzanog doba. Riječ je o najstarijim do sada poznatim zlatnim predmetima s prostora BiH, priopćio je Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Otkrivena su ukupno tri prapovijesna groba s tipičnom arhitekturom u vidu kamenih škrinja i s tipičnim načinom polaganja pokojnika u grob, dok su u korpusu gomile pronađena dva mlađa, srednjovjekovna groba.
Također, vanjski rub gomile markiran je kamenim vijencem, koji kod takve vrste arheoloških nalazišta, osim fizičke, ima i naglašenu spiritualnu komponentu.
Kamene gomile predstavljaju svakako najprominentniju arheološku pojavu na prostoru Hercegovine, te kako ih je do sada mali broj sustavno istražen.
Općenito, gomile ili tumuli nastali su kao rezultat složenih društvenih, komunikacijskih i ideoloških procesa. U arheološkom kontekstu gomile su najčešće nalazišta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesto pojedinačnog ili češće višekratnog sahranjivanja, te karakterističan grobni monument.
Istraživanja su sprovedena pod vodstvom Tina Tomasa s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dok su ostatak stručne ekipe činili Mirko Rašić s Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, student arheologije Tomislav Mihalj, uz pomoć Vinka Hercega i Marine Boban, navodi se u saopćenju.
