U Njemačkoj otkrivena vrsta pterosaura koji je imao više od 400 zuba
Riječ je o vrsti koja je imala više od 400 zuba nalik na češalj. Zbijeni zubi ukazuju na to da se pterosaur hranio na sličan način kao patke i flamingosi. Pronađeni skelet je gotovo kompletan, a nazvan je Balaenognathus mauseri te pripada porodici pterosaura pod nazivom Ctenochasmatida. Ipak, drugačiji je od drugih životinja u porodici.
Najupečatljivija karakteristika su zubi. Dok su neke vrste pterosaura imali veliki broj velikih i oštrih zuba za ubadanje plijena, drugi su bili bezubi.
"Postoji još jedan pterosaur s više zuba, a to je Pterodaustro iz Argentine, no oni su bili kratki u gornjoj, a duži u donjoj vilici", izjavio je profesor David Martill.
Zubi pterosaura Balaenognathus mauseri su jednake veličine obje vilice, dok ih u gornjoj ima više.
"Čeljusti ovog pterosaura su zaista dugačke i obrubljene malim, finim, kukastim zubima s malim razmacima između njih, zbog čega izgledaju poput češlja. Druga čeljust je zakrivljena prema gore, a na kraju se širi", dodao je Martill.
Zubi sugeriraju izvanredan mehanizam hranjenja dok je pterosaur lutao gazeći vodu. Koristio je svoj kljun u obliku kašike kako bi uzimao vodu, potom bi izbacivao tečnost, a plijen zadržavao u ustima. Životinja se vjerovatno kretala plitkim lagunama te se hranila malim škampima i kopepodima.
Naziv Balaenognathus otprilike znači "kitova usta" te se odnosi na način hranjenja filtriranjem, dok dodatak "maeuseri" služi u čast koautoru Matthiasu Mauseru koji je preminuo tokom pisanja rada.
Inače, fosili su otkriveni slučajno u bavarskom kamenolomu dok su naučnici iskopavali veliki blok krečnjaka koji je sadržavao kosti krokodila. U Bavarskoj su otkriveni ostaci stotina letećih reptila, tako da je kamenolom Franačke Jure postao jedan od najbogatijih lokaliteta pterosaura u svijetu.
Nije baš sve crno: Zmajevi osigurali mjesto u trećem šeširu na žrijebu kvalifikacija za SP
