U januaru ove godine 57-godišnji David Bennett je postao prvi čovjek na planeti koji je dobio genetički modificirano srce svinje. Prije ove operacije su transplantirani svinjski bubrezi, ali pacijentima koji su doživjeli moždanu smrt.
Organe je ustupila kompanija Revivicor koja koristi genetički inžinjering za uklanjanje specifičnih gena kod svinja kako bi se smanjio rizik od odbacivanja transplantiranog organa i organ učinio kompatibilnijim s ljudskim imunološkim sistemom.
Nakon januara, obavljene su još dvije trasplantacije svinjskog srca, jedna u junu, a druga u julu. Nabavka, transport, transplantacija i supresija imuniteta obavljeni su u skladu s trenutnim kliničkim standardima za transplantaciju srca.
"Naš cilj je da integrišemo prakse korištene u tipičnim, svakodnevnim transplantacijama srca, samo s neljudskim organom koji će normalno funkcionisati bez dodatne pomoći neprovjerenih uređaja ili lijekova", izjavio je vođa istražnih procedura Nader Moazami.
Obje operacije su obavljene na pacijentima koji su doživjeli moždanu smrt, a novotransplantirana srca su 72 sata držana na respiratoru. U tom periodu nisu uočeni nikakvi znakovi odbacivanja.
U Bennettovom slučaju, koji je preminuo dva mjeseca nakon operacije, utvrđeno je da je transplantirani organ zaražen svinjskim virusom.
Naučnici su istakli da poboljšanje provjere zaraznih bolesti može biti ključni faktor uspjeha ksenotransplantranih organa, a zbog toga je istraživački tim uveo novi protokol zaraznih bolesti za otkrivanje prisutnosti svinjskog citomegalovirusa (pCMV).
Također, uvedeni su i dodatni protokoli za provjeru i praćenje prijenosa svinjskog endogenog retrovirusa (PERV).