U Sarajevu održan sastanak o projektu bh. nacionalnog elektronskog jezičkog korpusa

Direktor Instituta, dr. Jasmin Hodžić sa saradnicom dr. Zenaidom Karavdić i članom Međunarodnog savjeta Instituta za njemački jezik u Mannheimu, prof.dr. Vedad Smailagić predstavili su ministrici, prof.dr. Adni Mesihović i pomoćnici ministrice, mr. Azemini Njuhović ideju o pokretanju projekta bosanskohercegovačkog nacionalnog elektronskog korpusa.

Elektronski lingvistički koncept predstavlja bazu podataka koja integriše lingvistiku i informacijske tehnologije radi analize, obrade i generisanja jezičkih podataka. Ovaj koncept koristi računarske algoritme i tehnike za razumijevanje i obradu prirodnog jezika, kao i za automatizaciju jezičkih procesa.

Bosanskohercegovački nacionalni jezički korpus bi predstavljao zbirku tekstova na bosanskom jeziku koja se koristi za lingvistička istraživanja, razvoj jezičkih tehnologija i u druge svrhe. Ovaj korpus bi obuhvatio širok spektar tekstova različitih žanrova, kao što su književni tekstovi, novinski članci, akademska literatura, internet sadržaji, javni govori, itd. Kao važna baza podataka koristio bi se za analizu jezičkih obrazaca, istraživanje promjena u jeziku kroz vrijeme, razvoj jezičkih modela za obradu prirodnog jezika, kao i za unapređenje računarskih alata kao što su prevoditelji, pretraživači i sintetizatori govora. Ova vrsta korpusa od velikog je značaja za očuvanje i razvoj bosanskog jezika, te njegovu primjenu u modernim tehnologijama.

Danas je bavljenje lingvistikom u svijetu nezamislivo bez korpusa i sve države imaju svoj nacionalni korpus. Prvi zacrtani cilj projekta jeste izgradnja korpusa od 50 miliona riječi.

Ministrica Mesihović je naglasila da jedan ovakav projekt može doprinijeti očuvanju, proučavanju i primjeni jezika u različitim sferama društva i tehnologije, te kao takav zaslužuje pažnju Ministarstva.

"Pored očuvanja i razvoja jezika kroz omogućavanje praćenja promjena u jeziku kroz vrijeme i kreiranja baze podataka koja će omogućiti bogat izvor podataka za lingvistička istraživanja, ovaj projekt ima važnu ulogu u obrazovanju budućih generacija. Realizacija ovakvog projekta može doprinijeti u obrazovanju za razvoj vještina čitanja, pisanja, slušanja i govora, kao i za učenje stranih jezika. On u konačnici odražava nacionalni kulturni identitet zemlje i omogućava bolje razumijevanje i promociju nacionalne kulture i identiteta", istakla je ministrica Mesihović.