U prvoj deceniji 21. vijeka prosječna temperatura na površini Zemlje porasla je za 0,47 stepeni Celzija.
Naučnici su izračunali da bi povećanje prosječne temperature za jedan stepen Celzija povećalo isparavanje vode u atmosferu za sedam posto. To bi dovelo do jačih vazdušnih strujanja i češćih vremenskih nepogoda i obilnijih padavina.
Riječ "apokalipsa", koja označava "kraj svijeta", često se čula i na Prvoj međunarodnoj konferenciji meteorologa, koja je od 16. do 21. augusta održana u Montrealu.
Gotovo hiljadu naučnika iz cijelog svijeta pet dana raspravljalo je o klimatskoj budućnosti planete, a zaključci nisu ni malo optimistični.
Protokol iz Kyota, koji je stupio na snagu prije deset godina, samo je prazno slovo na papiru. Podrazumjevao je smanjenje emisije štetnih gasova i efekata "staklene bašte", čime bi se zaustavilo dalje nekontrolisano zagrijavanje naše planete, ali ga zemlje potpisnice nisu poštovale.
Zbog toga se, kažu naučnici, nastavlja globalno zagrijavanje usljed čega se sve više tope ledene površine na polovima. To izaziva klimatske promjene sa čestim vremenskim nepogodama i nesagledivim posljedicama.
Izvjesno je da će se u narednom periodu na našoj planeti smjenjivati ekstremne hladnoće i ekstremne vrućine i suše. Obilne padavine, prognoziraju naučnici, izazivaće česte i neočekivane poplave i klizišta.
Pojačana vazdušna strujanja mogla bi u narednom periodu da ugroze bezbjednost i avionskog i pomorskog saobraćaja.
Već sada mogu se čuti informacije o džinovskim talasima koji su na nekim morima i okeanima visoki i do 40 metara, a sve do skoro talasi visine do 20 metara bili su prava rijetkost.
Tu nije kraj crnim prognozama naučnika. Oni tvrde da se ogromni lednik na Grenlandu topi i da bi se nivo okeana, u slučaju daljeg globalnog zagrijavanja Zemlje, mogao da poveća za šest metara?!
Negativne posljedice klimatskih promjena svakodnevno bilježe i u Hidro-meteorološkom zavodu RS-a.
Meteorolog Milica Đorđević ističe da je 2013. godina bila četvrta najtoplija godina od 1880. godine i 37. uzastopna godina koja je bila toplija od prosjeka.
"O značajnom globalnom zagrijavanju naše planete svjedoče i podaci o prosječnim temparaturama koje smo zabilježili na primjeru Banja Luke. Srednja godišnja temperatura u Banjaluci u periodu 1961-1990.god bila je 10,6 stepeni Celzija, a od 2000. do danas 12,1 stepen.
"Do 1990. ni jedna godina nije bila toplija od prosječnih 12 stepeni, a od 2000. do 2013. godine imali smo čak 9 godina sa većom prosječnom srednjom temperaturom iznad 12 stepeni“, napominje Milica Đorđević.
U posljednjih nekoliko godina meteorolozi su u Banja Luci zabilježili i porast broja ekstremno toplih dana. Tako u RS-u mnogi još pamte prošlogodišnji vreli talas kada je u ovom gradu zabilježeno rekordnih 41,6 stepeni Celzija.
Đorđevićeva navodi da dugoročne prognoze (za narednih 30 do 70 godina) potvrđuju trend rasta temperature, promjenu "rasporeda" padavina, kao i sve češću pojavu ekstrema (suše i perioda sa vrlo obilnim padavinama).
