Ženski mozak mijenja se brže i drastičnije tokom trudnoće i postporođajnog perioda
Istraživači širom svijeta bavili su se ovim pitanjem, a do sada prikupljeni rezultati su zadivljujući. Naime, čini se da ženski mozak brže i drastičnije mijenja tijekom trudnoće i postporođajnog perioda nego u bilo kojem periodu njenog života.
Te promjene podrazumijevaju činjenicu da žene uglavnom lako zaboravljaju sve one frustracije koje su povezane s rađanjem i promjenama u trudnoći, piše The New York Times. Istraživači sa Imperial Collegea u Londonu 2002. godine objavili su studiju koja je uključivala prikupljanje slika mozga 14 trudnica prije i tijekom trudnoće i godinu dana nakon što su rodile.
Otkrili su da su se određena područja ženskih mozgova smanjila tijekom trudnoće, a druga su se ponovo proširila nakon porođaja. Ali nije bilo jasno kako su te promjene utjecale na ponašanje.
Godine 2016. Elseline Hoekzema, viša naučnica iz neurologije s Univerziteta Leiden u Nizozemskoj, objavila je studiju Nature Neuroscience koja je izgrađena prema studiji iz 2002. godine.
Dr. Hoekzema i saradnici proveli su magnetnu rezonancu i skeniranje mozga 25 majki koje su bile prvorotkinje, a onda još jednom u prvih nekoliko sedmica nakon što su rodile. Usporedili su ta ispitivanja sa snimanjima mozga 20 žena koje nisu rodile i otkrili su da se mozgovi tih žena međusobno izuzetno razlikuju.
Žene koje su nedavno rodile imale su tako izražene biološke promjene u mozgu da računalni algoritam bez problema može odvojiti nove majke od onih koje nikad nisu rodile.
Siva tvar mozga igra veliku ulogu u kontroli mišića i u izvršavanju zadataka na visokoj razini kao što su vid, sluh, obrada sjećanja i emocija i donošenje odluka.
Mozak također sadrži bijelu tvar, koja izolira aksone, pomažući moždanim signalima da putuju dalje, brže i potičući motoričke i senzorne funkcije. U ovoj studiji bijela tvar mozga uopće se nije promijenila kod trudnica, dok je volumen sive tvari smanjen.
Dr. Hoekzema objašnjava ove promjene sinaptičkim obrezivanjem. Istraživači vjeruju da ovaj proces vjerovatno pomaže ljudima da se fokusiraju na određeno ponašanje ili aktivnosti, u ovom slučaju brigu o dojenčadi.
Profesorica medicinske psihologije u Medicinskom centru Univerziteta Columbia, u New Yorku, dr. Catherine Monk, kaže da bi to smanjivanje tvari u mozgu moglo biti odgovorno čak i za sindrom "maminog mozga".
Pa umjesto da se fokusiraju na relativno neugodne informacije, mozak trudnice ili nove mame može preusmjeriti resurse u dijelove mozga koji kontroliraju um, što omogućava da lakše shvatite šta neko drugi želi, a time i potrebe bebe.
Studija dr. Hoekzeme pokazala je da trudnoća i majčinstvo formiraju funkciju mozga.
"Počinjemo uviđati kako je u ovo vrijeme, tijekom trudnoće i postporođajnog razdoblja, mozak odrasle osobe najviše plastičan", rekla je dr. Jodi Pawluski.
"Plastičnost mozga" odnosi se na sposobnost mozga da se reorganizira.
Ove prirodne moždane promjene pomažu ženama tijekom cijelog majčinstva, ali mogu im biti korisne i kasnije u životu.
Naučnica dr. Simone Vigod bavi se mapiranjem majčinskog mozga, promatrajući načine liječenja poremećaja raspoloženja tijekom trudnoće bez lijekova. Ona smatra da su sinaptičko obrezivanje i reorganizacija mozga na neki način povezani i s depresijom i tjeskobom koje žene mogu iskusiti tijekom postporođajnog razdoblja.
