Zvijezde čekaju: Kako se nadati obnovi Opservatorije ako je vlastima problem i 2.000 KM
Pet godina medijskog pokrivanja i apeliranja vlasti još uvijek nije urodilo plodom, a iz Oriona smatraju kako svi koji bi trebali znati zasigurno poznaju problem Opservatorija.
Za Klix.ba je govorio predsjednik AD Orion Muhamed Muminović koji napominje da potjera za sredstvima za obnovu ne bi trebala biti potreba i zadatak tog društva, već jedan širi društveni projekt koji je od značaja za cijelu BiH.
Da li ste u posljednjih godinu dana, u ime Oriona ili u nekom drugom svojstvu, kontaktirali vlasti u pogledu eventualne obnove?
Nemoguće nam je ostvariti minimalne donacije za normalno djelovanje i bez globalne kampanje od prije više od dvije godine mi bi smo već davno morali ugasiti rad Društva. Na većinu tendera koje općine ili Kanton raspisuju za aktivnosti NGO-a slali smo naše Projekte, ali bez rezultata.
Primjera radi, krajem 2013. godine ukazana nam je velika čast da je jedan novootkriveni asteroid dobio ime “Sarajevo”. To je jedino nebesko tijelo u historiji koje nosi ime koje je vezano za BiH.
Kada smo na logičnoj adresi, Gradska uprava, zatražili simboličnu pomoć od 2.000 KM da dostojno obilježimo ovo značajno priznanje, odgovoreno nam je da oni nemaju sredstava. Pomogla nam je Akademija nauka BiH da ova stvar ne prođe nezapaženo. Šta onda očekivati vezano za obnovu ako je 2.000 KM problem.
Imali smo posljednjih mjeseci kontakte s nekim potencijalnim donatorima van BiH, ali ništa konkretno još nema. Sada smo u akciji upoznavanja pojedinih ambasada o problemu obnove opservatorije, a koje bi eventualno bile zainteresirane da učestvuju. Ta inicijativa je u začetku. Nedavno je ambasador Japana gospodin Ogawa primio delegaciju AD Orion i uručena mu je relevantna dokumentacija o našim planovima za obnovu. U planu je obilazak još nekih ambasada. U datim uslovima u BiH, gdje nema novca ni za važne kulturne i slične institucije, mislimo da nema domaće adrese na koju bismo se trenutno obratili.
Ko bi uopće trebao voditi brigu o tom objektu?
Logično bi bilo da brigu o objektu vodi organizacija koja je pravni sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva koje je izgradilo Opservatoriju i koje je vlasnik nove zgrade pokraj tvrđave, a koja je izgrađena vlastitim snagama (uglavnom dobrovoljnim radom) i tada prikupljenim sredstvima iz raznih izvora.
Astronomska opservatorija na Trebeviću bi prema našem konceptu bila jedna multifunkcionalna institucija (što je dijelom bila i prije). Njeno djelovanje ne treba posmatrati samo kroz aspekt naučnog i stručnog rada. Izučavanje svemira je danas važan dio opće kulture svake zemlje.
Popularizacija astronomije je prilika da se mlade generacije upoznaju o jednoj atraktivnoj i propulzivnoj nauci koja otvara nove poglede i nove vidike. U svim budućim razvojnim konceptima turističkog otvaranja Trebevića, Astronomska opservatorija je nezaobilazan faktor. Njena obnova bi bila nemali doprinos vraćanju Trebevića Sarajevu i Sarajlija na Trebević. U periodu prije 1992. godine Trebević, glavno izletište Sarajlija, imao je tri glavna simbola: Žičaru, Bob-stazu i Astronomsku opservatoriju.
Opservatorija otvara mogućnost dodatne edukacije mladih, posebno srednjoškolaca kroz predavanja, posmatranja i posjete planetariju. Mali planetarij (projektor koji na polukupolasti ekran šalje vjernu sliku neba s hiljadama zvijezda, planetama i njihovim kretanjima, te prikazom drugih objekata i pojava) bio bi jedini ovakav uređaj u Bosni i Hercegovini.
Svi glavni gradovi evropskih država imaju jednu ovakvu instalaciju. U našim skromnijim uslovima to bi bio mali planetarij, ali njegov rad i efekti bili bi od šireg značaja. Svaki učenik u BiH bi tako, barem jednom godišnje, posjetio Trebević, razgledao opservatoriju i teleskope, te uživao u slici nebeskog svoda uz prigodna predavanja. Planirani teleskop bi bio robotskog tipa, odnosno, putem interneta njega bi mogle koristiti škole i fakulteti ili pojedinci iz cijele BiH.
Da li je Orion usamljen kada su u pitanju aktivnosti vezane za astronomiju i Opservatorij?
Mislim da smo potpuno usamljeni u ovoj našoj inicijativi. Što se tiče redovnih aktivnosti (kursevi, predavanja, javna posmatranja i slično) to radimo vrlo uspješno zahvaljujući sredstvima kojima još raspolažemo, ali taj fond se topi. U saradnji s Federalnim hidrometeorološkim zavodom pokrenuta je bosanskohercegovačka meteorska mreža koja je do sada dala odlične rezultate koji su regionalnog i evropskog nivoa.
Do sada je postavljeno sedam stanica opremljenih kamerama, a cijeli sistem je uvezan u mrežu i prati se preko interneta.Također, AD Orion je kontakt tačka u BIH za obilježavanje Međunarodne godine svjetlosti 2015. godine.
Prema Vašoj procjeni, koja su minimalna sredstva kojim bi se bar polovično osposobio objekt Opservatorija?
U okviru pripremnih radova vezanih uz obnovu opservatorije na Trebeviću. AD Orion je potpisalo sporazum o korištenju objekta austro-ugarske tvrđave (Bistrik kule) sa općinom Stari Grad i načinjen je arhitektonski draft projekat obnove, te dobijena urbanistička dozvola.
Bistrik kula je znatno manje oštećena od nove zgrade i mogla bi se brzo rekonstruisati. Prema arhitektonskom predračunu, građevinski dio obnove bi iznosio blizu 350.000 KM, a oprema 150.000 KM.
Da li ste uopće optimista kada je u pitanju osposobljavanje Opservatorija?
Mi ćemo se i dalje boriti ukoliko nas viša sila (finansije) ne natjera da ugasimo svoje djelovanje. Za ovih šest godina od obnove rada Astronomskog društva u Sarajevu, stasala je jedna grupa mladih ljudi, koja je okosnica redovnih aktivnosti. S obzirom na to da astronomije u obrazovnom sistemu gotovo nema, nije lako obučiti mlade ljude u ovoj prirodnoj nauci i bila bi šteta da i oni odu.
