SKA će biti najveći teleskop na svijetu kada bude kompletiran 2028. godine. Njegov zadatak će biti da provodi najpreciznije testove teorija Alberta Einsteina te da traga za vanzemaljcima.
Delegacije osam zemalja koje vode projekte učestvuju na ceremonijama u udaljenom okrugu Murchison u Zapadnoj Australiji i Karoou u južnoafričkom Northern Capeu, a nakon njihovog završetka bageri kreću na posao.
"U ovom trenutku kreće realizacija. Bilo je ovo putovanje od 30 godina. U prvih 10 godina smo razvijali koncepte i ideje, tokom drugih 10 godina smo radili na razvoju tehnologije, a u posljednjem desetljeću je fokus bio na dizajnu, osiguranju terena, dogovore s vladom i osnivanje organizacije Square Kilometre Array Organisation (SKAO) koja će osigurati sredstva za početak", rekao je profesor Phil Diamond, generalni direktor SKAO-a sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Početna arhitektura teleskopa će sadržavati nešto manje od 200 paraboličnih antena ili "tanjira", kao i 131.000 dipolnih antena koje pomalo liče na novogodišnja drvca. Cilj je konstruisati efikasnu sabirnu površinu koja se mjeri u stotinama hiljada kvadratnih metara. SKA će tako dobiti neuporedivu osjetljivost i rezoluciju za ispitivanje "meta" na nebu.
Sistem će funkcionisati u frekventnom opsegu od otprilike 50 MHz do 25 GHz, a teleskop bi zahvaljujući tome trebao biti u mogućnosti da otkrije vrlo slabe radio signale koji dolaze od kosmičkih izvora udaljenih milijardama svjetlosnih godina od Zemlje, uključujući signale emitovane u prvih nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska.
Jedna od misija teleskopa SKA bit će analiza potpune historije vodika, najzastupljenijeg elementa u univerzumu. Teleskop bi trebao biti u stanju da otkrije prisustvo vodika čak i prije nego su se njegovi veliki oblaci "srušili" i formirali prve zvijezde.
Teleskop se gradi na lokacijama koje se već koriste za radioastronomiju u manjem obimu. Međutim, širenje ovih lokacija je zahtijevalo mnoštvo dogovora, uključujući one s farmerima u Karoou i sa aboridžanskom zajednicom Wajjarri Yamaji.
Teleskop će koštati 2 milijarde eura, a prva četiri tanjira u Australiji i šest stanica s antenama u Južnoj Africi će početi s radom 2024. godine. Oni će funkcionisati zajedno kao "obični" teleskop. Do 2028. godine će SKA imati efektivnu sabirnu površinu nešto manju od 500.000 kvadratnih kilometara. Međutim, postoji mogućnosst rasta do milion kvadratnih kilometara, a to će se realizirati pod uslovodm da se veći broj zemalja pridruži organizaciji i osigura potrebna sredstva.
Članstvo trenutno čine Južna Afrika, Australija, Velika Britanija, Kina, Italija, Nizozemska, Portugal i Švicarska, zemlje koje su potpisale sporazum, a na putu ka tome su Njemačka, Španija i Francuska. Kanada, Indija, Švedska, Južna Koreja i Japan su zainteresovani i imaju namjeru da se pridruže.
