Robotizacija proizvodnje u BiH: Koliko je zastupljena i u kojim djelatnostima?

Prema njegovim riječima, roboti se najčešće primjenjuju u autoindustriji, metalskoj i elektroindustriji. Na pitanje koliko je robotizacija proizvodnje prisutna u Bosni i Hercegovini, rekao je:

"Mi u Bosni i Hercegovini pokušavamo donijeti nešto novo. Pričamo o novim tehnologijama. Bosne i Hercegovine još nema u statistici njemačke organizacije IFER koja se odnosi na prisutnost i vrstu robota. Ja sam pokušao preko carine provjeriti koliko se robota uvozi u zemlji. Uvezeno je nekih stotinjak robota. Kod nas se obično primjenjuju u metalskoj industriji, na pojedinim farmama i slično."

Karabegović je podsjetio da postoje zanimanja koja je potrebno čim prije robotizirati. Kao primjer za to je naveo poslove farbanja, lakiranja i zavarivanja. Kako je naveo, brojni su razlozi za to, a među njima je i očuvanje zdravlja ljudi.

Poručio je da se roboti moraju više primjenjivati u domaćoj proizvodnji jer je "to budućnost". Pozvao je da se djeca i mladi više educiraju o robotici.

"Moramo djecu o tome educirati već u vrtiću", dodao je.

Ocijenio je da zahvaljujući robotici mala i srednja preduzeća mogu postati konkurentna onim velikim.

Upitan da li se neko u Bosni i Hercegovini bavi proizvodnjom robota, rekao je:

"Imao sam ponudu za to iz Banje Luke. Nije njihova proizvodnja nešto sveto. U regiji postoje isturena odjeljenja japanskih kompanija koje se bave proizvodnjom robota."

Posebno je izdvojio Kinu kao zemlju za koju tvrdi da prednjači u robotizaciji.

"Kina želi biti tehnička sila u svijetu. Napravili su grad od 10.000 mašinaca koji se bave samo dronovima. Po pitanju patenata iz 4.0 industrije, oni su na prvom mjestu u svijetu. Za svaki patent plaćaju po 100 dolara", ispričao je.

Osvrnuo se i na teoriju da će robotizacija proizvodnje neminovno povećati nezaposlenost.

"Samo uvođenje robota će stvarati nova radna mjesta. Vi ćete osloboditi čovjeka, educirat ćete ga", zaključio je.

"Nije poznato koliko robota ima u Federaciji"

Almin Mališević iz Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije je potvrdio da su automobilska i metalska industrija najveći korisnici robota u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Ali, podsjetio je da zaostajemo.

"Imajući u vidu da bh. industrija 90-ih godina pretrpjela razaranja i devastacije, te da je došlo do prekida proizvodnje i gubitka tržišta, zaostatak za zemljama u razvoju se još više povećao. Danas se u Federaciji u više od 1.300 kompanija metalske, elektro i automobilske industrije, odvijaju proizvodni procesi", naveo je.

Ukazao je da ipak najveći broj kompanija u automobilskoj i metalskoj industriji koriste konvencionalne mašine, uređaje i alate.

"Treba istaći da postoje kompanije u automobilskoj i metalskoj industriji u kojima se proizvodni proces odvija na savremenoj opremi, kompjuterski upravljanim mašinama, robotima uz automatizaciju proizvodnje. Roboti se u bh. kompanijama najčešće koriste za operacije zavarivanja, kao manipulatori na CNC mašinama i za druge operacije u sklopu proizvodnih proces", kazao je.

Prema njegovim riječima, broj robota po broju zaposlenih u industriji je glavni parametar robotizacije industrija u svijetu, te iako ne postoje zvanični podaci o broju robota u kompanijama u Federaciji, može se kazati da Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskim stepenom robotizacije.

Osvrnuo se i utjecaj robotizacije proizvodnje na ekonomiju, a posebno na radna mjesta.

"U skladu da dokumentom 'Razvoj industrijske politike Federacije', Udruženje metalne i elektro industrije Privredne/Gospodarske komore FBiH je saradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, uradilo Strategiju razvoja metalnog i elektro sektora FBiH do 2025. godine. Analiza sektora je pokazala nizak nivo modernizacije proizvodnje u kompanijama u FBiH kao i da se proizvodnja odvija uglavnom na zastarjelim mašinama i opremi. U Akcionom planu za realizaciju navedene strategije, predložen je set mjera i aktivnosti, čijom bi se realizacijom dala podrška uvođenju novih modernih tehnologija u proizvodnju, stekla nova znanja i vještine, što bi zasigurno pozitivno uticalo i na ekonomiju", objasnio je Mališević.

Govoreći o pretpostavkama o tome kako i koliko će robotizacija utjecati na ekonomiju u budućnosti ovog entiteta, naglasio je:

"Robotizacija će se i dalje razvijati, posebno imajući u vidu razvoj IT industrije, digitalizacije i vještačke inteligencije, što će robotima omogućiti da postanu nezamjenjivi. Obzirom na nedostatak radne snage u razvijenim ekonomijama, dalja robotizacija proizvodnje je nužna i takve ekonomije će se brže razvijati i stvoriti će se još veći jaz između njih i nerazvijenih ekonomija. Takav trend će prouzrokovati potražnju za visokokvalifikovanim i visoko obrazovanim kadrovima, koji će imati znanja da upravljaju složenim proizvodnim procesima."

"Treba biti zadovoljan trendovima"

Slična situacija po ovom pitanju je i u RS-u.

"Roboti su prisutni u većini proizvodnih grana u Republici Srpskoj, posebno u sektorima mašinske, drvoprerađivačke, obućarske i prehrambene industrije. Automatizacija i robotika su preduslovi za proizvodnju u svim sektorima privrede. Udio robota nije na zadovoljavajućem nivou, ali treba biti zadovoljan sa trendovima razvoja u ovoj oblasti", istkali su u Privrednoj komori RS.

I oni su stava da robotizacija ima više pozitivnih, nego negativnih efekata na ekonomiju.

"Uvođenje robota u proizvodnju ne dovodi do otpuštanja radne snage, već humanizaciju radnih mjesta na radnim mjestima gdje je veliki udio ručnog rada sa jedne strane, a s druge strane se povećava udio stručne radne snage i na taj način podiže tehnološki nivo proizvodnje, što je u poslednje vrijeme imperativ, obzirom da je digitalna transformacija neminovna u svim sferama društva pa tako i u privredi. Poslodavci sve više svjesni značaja uvođenja moderne tehnologije, jer to je jedini put da budu konkurentniji na tržištu", smatraju u Privrednoj komori RS.

Tvrde da je privredna ovog entiteta u procesu usklađivanja sa industrijom 4.0 i da predstoji, kako su naglasili, generalno period digitalizacije.

"Privredna komora Republike Srpske osnovala je Centar za digitalnu transformaciju, koji će omogućiti značajan iskorak domaće privrede u pravcu unapređenje poslovnog okruženja i optimizacije resursa i troškova, automatizacije procesa i radnih postupaka, odnosno transformacije procesa u privrednim društvima i prilagođavanje modernim tehnološkim procesima rada u privredi", poručili su iz ove institucije.