Ruski FSB mogao bi prekinuti ambiciozni projekat domaće svemirske agencije

Tragajući za odgovorima na dodatnim pitanjima o tome da li će se nastaviti sa lansiranjem, novinska agencija Interfaks izvjestila je da je izvršni direktor odsjeka Roskosmosa koji se bavi stranim komercijalnim ugovorima, uključujući i sporazum sa OneWebom, bio prisiljen da podnese ostavku nakon što je šef Roskosmosa Dmitrij Rogozin naredio inspekciju odsjeka.

Na e-mailove koji su upućeni i OneWebu i evropskom vazduhoplovnom gigantu Arianespaceu, koji omogućava lansiranje, odgovorili nisu odmah stigli.

Osnovao ga je Greg Wyler, bivši izvršni direktor u Googleu. OneWeb ima za cilj da postavi stotine satelita u nisku orbitu na Zemlji kako bi osigurao komunikaciju putem podataka na udaljenim lokacijama. OneWEWb je jedna od kompanija koje to pokušavaju, ali je privukla najviše pažnje privatnih finansijera, počela je graditi fabrike za montažu i bila je najbliže lansiranju satelita sa zemlje.

Ključno u ovom pokušaju bilo je sklapanje ugovora sa Arianespaceom kako bi se organizovalo lansiranje i korištenje ruske radne rakete, Soyuz, koja se prvenstveno lansira iz ruskih objekata u Bajkonuru i Vostočnom, a nekoliko puta i sa poligona Evropske svemirske agencije u Kourou, u Francuskoj Gvajani.

U vrijeme kada je ugovor potpisan 2015. godine, tadašnji šef Roskosmosa ga je pozdravio kao "dokaz konkurentnosti Rusije". Prvo lansiranje rakete Soyuz sa 10 mikro-satelita je bilo planirano u maju 2018. godine iz Kouroua, ali je potom pomjereno na kraj godine. Sada je planirano za februar 2019. godine.

Dvije godine kasnije, OneWeb je osnovao zajedničko preduzeće sa ruskom podružnicom Roskosmosa, zvanom Gonets, koji će pružati internet uslugu u Rusiji, a u kome američka kompanija ima 60, a ruska 40 posto vlasništva.

Ranije ove godine, Wyler je rekao za industrijsku publikaciju Space News da će mreža satelita zapravo imati zemaljske stanice, putem kojih bi se promet interneta kanalisao. Ali njegovi komentari sugerišu da ne bi bilo neophodno da zemaljske stanice budu u svakoj zemlji u kojoj je ponuđena internet usluga.

"Ono što čujemo od regulatora je da oni žele da znaju fizičku putanju njihovog saobraćaja i žele da se osiguraju da se zemlja nalazi na mjestu gdje imaju kontrolu i upravljanje nad tim podacima, baš kao i svaki drugi internet provajder u njihovoj zemlji", rekao je Wyler. "To ne znači da veza mora biti u njihovoj zemlji, ali to znači da moraju tačno da znaju na koju vezu se vraća njihov saobraćaj i treba im pravna sposobnost da kontrolišu ruter na ulaznoj tački u svojoj nacionalnoj mreži. Iz zakonskog ugla, među-satelitske veze su istaknute kao glavna briga."

Stroga kontrola

Posljednjih godina, Rusija je stalno pojačavala kontrolu i nadgledanje nekada potpuno neograničenog interneta u zemlji. Dio tog napora uključuje uređivački sadržaj policije i, na primjer, kažnjavanje ljudi za dijeljenje materijala na društvenim mrežama koji se smatraju ekstremnim po ruskim zakonima o ekstremizmu.

Međutim, ruski regulatori su takođe prešli na pooštravanje tehničkih kontrola, zahtijevajući od velikih tehnologija i internet kompanija poput Googlea ili Facebooka da fizički smještaju servere unutar Rusije, što bi ruskim agencijama za poštivanje zakona omogućilo pristup njima. To uključuje i upotrebu sistema poznatog kao SORM, koji je u suštini filter - crna kutija veličine starog video rekordera - koja omogućava ruskim sigurnosnim agencijama da presretnu ili prisluškuju internet saobraćaj.

Još 26. oktobra, Rogozin je razgovarao u Moskvi s izvršnim direktorom kompanije Arianespace Stephaneom Israelom o OneWebu, navodi se u saopćenju na internet stranici kompanije Roskosmos.

Sastanak je održan dva dana nakon izvještaja Reutersa o ruskim primjedbama. U izvještaju se navodi da su OneWeb i Gonets restrukturirali svoj udio u zajedničkom ulaganju kako bi Gonets bio većinski vlasnik.

Za posmatrače globalne komercijalno-satelitske industrije, neizvjesnost koja visi iznad jednog takvog visokoprofilnog, dobro finansiranog projekta kao što je OneWeb, naštetila je sposobnost Roskosmosa da bude konkurentan igrač za svemirski let.

Nedavna nesreća

Jedan od ostalih unosnih izvora prihoda Roskosmosa je njihov ugovor s američkom svemirskom agencijom NASA, da šalje astronaute do i od Međunarodne svemirske stanice. No, nedavni incident u koji je uključena i raketa Soyuz izazvao je pitanja o ruskoj tehnologiji koja je prisutna već desetljećima i smatrala se pouzdanom.

Kazahstan, gdje se nalazi čuveni ruski kosmodrom Bajkonur, nedavno je saopćio da je unajmio privatnu američku kompaniju SpaceX za pokretanje nekoliko svojih vlastitih naučnih satelita.

Neizvjesnost s OneWebom može udaljiti korisnike od Roskosmosa, izjavila je Carissa Christensen, osnivačica i izvršna direktorica kompanije Bryce Space and Technology, istraživačke skupine sa sjedištem u Virginiji koja je fokusirana na komercijalnu svemirsku industriju.

"To samo isključuje Rusiju od nekih od najaktivnijih komercijalnih svemirskih aktivnosti koji se danas odvijaju, a predaje potencijalno vrlo poželjne korisnike drugim manjim pružateljima usluga“, rekla je ona.

U jednoj kolumni objavljenoj 15. novembra za ruske poslovne novine Vedomosti, saradnik Valerij Kodačigov ismijavao se prividnoj zabrinutosti FSB-a da se satelit OneWeb može koristiti za špijuniranje unutar Rusije. Ali on je također ismijao ideju da će OneWeb biti jedinstven u omogućavanju internet usluge u udaljenim oblastima Sibira ili Ruskog Arktika.

"Uplitanje ruskih birokrata i sigurnosnih službenika u planove eminentnih investitora daje historijatu OneWeba u Rusiji razmjere tragedije. Ali je li zaista sve toliko zastrašujće za OneWeb i ruske korisnike koji bi mogli ostati bez satelitskog interneta? Zasada, stvar je jasna: stanovnici Rusije neće ostati bez mobilnog pristupa internetu", napisao je.