Zavirite u mini muzej Carl Zeissa i berlinski planetarij te saznajte historiju "Earthrise" fotografije
U sklopu prezentacije novog mobilnog uređaja Vivo X80 Pro koji je rađen u saradnji s kompanijom Zeiss, prilikom posjete Berlinu, posjetili smo i Zeissov planetarij gdje smo se upoznali o historiji ove kompanije koja je mnogo više od "stakala".
Zeiss seže daleko u prošlost do njegovog osnivača Carla Zeissa i Ernesta Abbe koju su bili eksperti za preciznost i optiku, pa su pravili prvo mikroskope, a kasnije, kompanija se posvetila i pravljenju objektiva za filmove te mnogo veće stvari.
Svoj prvi mikroskop su napravili 1872. godine, kasnije su razvili i prve objektive koji su se bazirali na oštrinu, a legendarna fotografija "Izlaska Zemlje" (Earthrise) snimljena s površine mjeseca napravljena je s objektivom ZEISS Sonnar 250mm s otvorom blende 5.6.
I do danas, jedini su kreatori objektiva s najvećim otvorom blende od nevjerovatnih F0.7. Kako su nam kazali, napravljeno je samo deset takvih objektiva.
Daleke 1960. godine NASA je zatražila od Zeissa da naprave set objektiva što većeg otvora blende kako bi napravili fotografije na mračnoj strani mjeseca tokom Apollo misije. Na kraju, šest ih je prodano NASA-i, jedan je zadržao Zeiss, dok su preostala tri prodana Stanleyu Kubricku koji ih je koristio za snimanje scene u filmu Barry Lyndon iz 1975. godine kada je želio da u filmu ima samo prirodno osvijetljenje od svijeća.
Međutim, kako smo i naveli, uslijedile su mnogo veće stvari za ovu kompaniju koja je već 1920-ih godina u njemačkom muzeju u Minchenu napravljen je planetarij kakav danas, zahvaljujući tehnologiji, nemamo priliku više vidjeti. Prvi model uređaja koji i danas sliči onima u planetarijumima napravljen je već 1925. godine. Nadograđen u Model II naredne godine kada je upriličena i prva posjeta za školarce, a model tri ipak je stigao nešto kasnije - 1957. godine, ali na temeljima prethodnika.
Prekretnica dolazi sa Zeissovim Spacemasterom "Spacelight" planetarijumom koji je omogućavao srednjodometne snimke planetarija, Zeissova Cosmorama koja je i danas izložena u Berlinu omogućavala je projekciju dalekih dijelova planetarija. Nakon Cosmorame koja je prezentirana 1984. godine, Zeiss je kreirao i Skymaster ZKP 3 koji je imao računarsko upravljanje za bliske snimke planetarija.
Najnovija tehnologija i srce planetarija u Berlinu je ZEISS Universarium Modell IX koji je 2016. godine posebno napravljen za ovu ustanovu. Noćno nebo s prirodnim sjajem na kupoli do 23 metra u 360 stepeni, dok osam planetarnih projektora prikazuje kretanje zvijezda na nebeskom svodu je jedinstven doživljaj.
Sve upotpunjava i surround sistem od 49 zvučnika i četiri subwoofera, a trodimenzionalne slike plovidbe svemirom su očaravajuće.
Osim što su već dugo u svijetu fotografije, najnovija tehnologija ZEISS-a, nakon brojnih istraživanja i iskustava korisnika, u svijet mobilne fotografije donosi i novitet u vidu specijalnog premaza koji se koristi na sočivima mobilnih kamera kako bi se smanjilo prelamanje svjetlosti i dobile što kvalitetnije fotografije.
U prilogu pogledajte kratku šetnju Zeissovim mini muzejom, eksponatima, ali i uživajte u djeliću iskustva nevjerovatnog planetarija.
Lažna arheološka otkrića i kako se korištenjem djece promoviše pseudo-nauka u našem društvu
