Koliko finansijski vrijede olimpijske medalje i koliko se u njih stavlja zlata, srebra i bronze
Za svakog sportaša olimpijska medalja nema cijenu. Skupa je i za kolekcionare, no njihova vrijednost na tehničkom polju i nije tolika. Najugledniji italijanski list Gazzetta dello Sport otkrila je koliko vrijede olimpijske medalje s tehničke strane, ukoliko bi se metali istopili.
Organizatori Olimpijskih igara u Parizu izradili su 5.084 primjerka zlatnih, srebrenih i bronzanih medalja koji čekaju svoje nove vlasnike. Ono što ovogodišnje olimpijce razdvaja od prošlih, jeste činjenica da će u svaku medalju biti ugrađen djelić gvožšđa s Ajfelovog tornja.
U svakoj medalji bit će korišteno 18 grama gvožđa s Ajfela, a koristit će se dijelovi koji su bili korišteni tokom prethodnih restauracija, odnosno neće biti skinute sa sadašnje građevine.
Zlatna medalja teška je 529 grama, srebrena 525 i bronzana 455 grama.
Što se tiče zlatnih medalja, one naravno, nisu u potpunosti zlatne. Samo na olimpijskim igrama 1904., 1908. i 1912. godine medalje su proizvedene u potpunosti od čistog zlata.
Nakon toga, Međunarodni olimpijski komitet nametnuo je normu koja kaže da u zlatnu medalju na olimpijskim igrama ide šest grama čistog zlata. Preostala 523 grama koji se koriste za zlatnu medalju su od srebra sa minimalnom čistoćom od 92,5 posto.
Ukoliko bi jednostavnim topljenjem metala prodali zlatnu medalju iz Pariza, dobili biste "samo" 700 eura. Istim principom, ukoliko bi rastopili metale sa srebrene medalje, dobili biste 400 eura.
Najzanimljivije je da je vrijednost bronzane medalje sedam eura. Jasno je da legura koja se sastoji od bakra i cinka ima zanemarljivu vrijednost na tržištu u poređenju sa zlatom i srebrom, ali bi milioni sportista sve dali da dođu i do te medalje koja fizički vrijedi sedam eura.
Real Madrid je prvak svijeta! Mbappe i društvo u finalu razbili meksičku Pachucu
