U Tuzli će ove godine nizom događaja biti obilježeno sjećanje na genocid u Srebrenici, a desetodnevni program koji zajednički organizuje više institucija, ustanova, udruženja i neformalnih grupa građana bit će otvoren u ponedjeljak, 1. jula izložbom "Mrtvare".

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra i Međunarodnog dana migranata 18. decembra, Goethe-Institut predstavio je izložbu "Život u pokretu" s 64 fotografije mladog foto novinara Armina Durguta, koje dokumentiraju život izbjeglica duž balkanske rute.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra i Međunarodnog dana migranata 18. decembra, Goethe-Institut predstavlja izložbu "Život u pokretu" od 8. decembra 2023. do 21. januara 2024. godine s 64 fotografije mladog foto novinara Armina Durguta, koje dokumentiraju život izbjeglica duž balkanske rute.

Izložba "Mrtvare" bh. fotoreportera Armina Durguta i Memorijalnog centra iz Potočara, koja je još jedno svjedočanstvo o genocidu u Srebrenici, večeras će biti predstavljena u zagrebačkom Islamskom centru.

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu večeras je otvorena izložba fotografija "Mrtvare" Armina Durguta. Prikazuje obuću koju su nosile žrtve genocida u Srebrenici.

Izložbom ''Mrtvare'' fotograf Armin Durgut napravio je još jednu svjedodžbu o genocidu koji je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.

Otvaranje izložbe fotografija "Mrtvare" čiji je autor fotoreporter Armin Durgut najavljena je za 1. juli u Sarajevu u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Izložbu je najavio Memorijalni centar Srebrenica - Potočari.

Armin Durgut, Radoš Jovanović, Milena Erceg, Vedran Ševčuk, Vladimir Tadić, Nermin Smajić i Nikola Tadić pobjednici su petog Memorijalnog foto-konkursa "Goran Terzić", koji je jučer otvoren u Banjoj Luci.

Projekt oralne historije "Memento" donosi 20 priča i 25 predmeta koji su donirani iz privatnih kolekcija porodica žrtava genocida, predmeta koji su pronađeni u masovnim grobnicama širom Istočne Bosne i predmeta koji su nađeni na putu zloglasnog Marša smrti i kreirana je u spomen na 61 ubijenu osobu.