Poslovni sektor koji je u ovo vrijeme krize ponajviše prepušten sam sebi ispred sebe ima najtežu zimu u periodu od završetka rata. Nove restrikcije uz ionako tešku korna-krizu te pasivnost vlasti tjeraju ljude da se uzdaju "u se i u svoje kljuse".

Ekonomski potencijal naše dijaspore tema je o kojoj se odavno spekulira, a sam ekonomski priliv deviznih doznaka svojim procentom dokazuje svoju važnost za ekonomski i svaki drugi život Bosne i Hercegovine.

Opći ekonomski i društveni trendovi u našoj zemlji krajnje su nepovoljni, a njih je posebno potencirala pandemije koronavirusa. Vlast je pred velikim izazovom kako da odgovori na brojne izazove, a odljev stanovništva je bio i ostao najveći problem.

Pandemija koronavirusa narušila je svjetski poredak te odnos snaga u brojnim oblastima.

Javni sektor na plate godišnje potroši više od 3,3 milijarde KM, ali iako "pojede" najviše, u ova krizna vremena jedino je plata u javnom sektoru sigurna i postojana. Sve najave političara o potrebi "stezanja kaiša" i smanjenju trošenja javnih sredstava na plate ostale su bez konkretne reakcije.

Mjere aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, za koje je samo u 2016. i 2017. godini, iz entitetskih budžeta izdvojeno više od 100 miliona konvertibilnih maraka, izazvale su proturječja predstavnika vlasti i stručnjaka za ekonomiju i politiku. Dok prvi nastoje pokupiti zasluge za "smanjenje broja nezaposlenih", drugi tvrde da je riječ samo o "kratkoročnim rješenjima".