Vijeće ministara BiH upoznato je danas s Informacijom o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – juni 2019. godine u kojoj se procjenjuje da je Bosna i Hercegovina ostvarila ekonomski rast od 2,3 posto.

Način organizacije pravosudnih institucija u našoj zemlji, brojni neriješeni predmeti koji godinama stoje u ladicama, konstantan priliv novih predmeta te nepostojanje adekvatne specijalizacije i edukacije sudija velike su prepreke za efikasan rad sudova u BiH, na što upozoravaju iz Centra za politike i upravljanje (CPU).

Zanimljiv prikaz ekonomskog rasta zemalja Jugoistočne Evrope u posljednjih 38 godina turskog analitičara Sonera Cagaptaya izazvao je seriju komentara u državama našeg regiona.

Bosna i Hercegovina od 1990. godine zabilježila je negativnu stopu ekonomskog rasta od jedan posto, Srbija je još gora s negativnih 11 posto. Hrvatska je napredovala s odličnih 58 posto, Slovenija još boljih 98 posto, a Turska nevjerovatnih 239 posto.

Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument Ekonomski trendovi – izvještaj za 2018. godinu u kojem se navodi da je BiH u navedenom periodu ostvarila ekonomski rast viši od tri posto, što je na nivou rasta od prethodne godine.

Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan potrebno je ubrzavanje reformi, dok ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 posto u 2017. godini na 3,8 posto u 2018. godini, uz projektovani prosjek od 3,7 posto u periodu 2019.-2020. godine.

Brojni su izazovi pred novim vlastima u našoj zemlji čiji ishodi ovise o naporima koje su nadležni spremni uložiti u svom radu. Struka kaže kako prije svega trebaju postaviti prioritete koji će podstaći ekonomski rast i zapošljavanje, o čemu za Klix.ba govori direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) Adis Muhović.

Svjetska banka je potvrdila raniju prognozu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine za 2019. od 3,4 posto.

Direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Addiko Grupaciji Hrvoje Stojić izjavio je da u toj grupaciji ostaju pri prognozi rasta BDP-a od 3,1 posto za Bosnu i Hercegovinu u 2018. zbog jače privatne potrošnje, vanjske potražnje i kapitalnih ulaganja finansiranih izvana.

U 2018. godini referentne međunarodne institucije nagovještavaju nastavak trenda pozitivnih ekonomskih prilika, kako u svijetu, tako i u neposrednom eksternom okruženju kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Ovaj nastavak povoljnog eksternog ambijenta uz pojačan doprinos internih dinamika bi trebao rezultirati dodatnim jačanjem ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini.