Latvija je bila pretposljednja država koja je uvela euro kao svoju valutu, a devet godina kasnije njeni građani nastavljaju napuštati tu baltičku zemlju od 1,9 miliona stanovnika žaleći se na visoke cijene i nedostatak poslova, prenosi Jutarnji list.

Premijer Andrej Plenković u nedjelju je kafom počastio predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, prvi put plativši eurima na glavnom zagrebačkom trgu, na dan kad je Hrvatska postala članica eurozone.

Republika Hrvatska nakon ponoći je ušla u Schengen te uvela euro, čime je završen proces integracije te države u evropski politički i finansijski prostor.

Hrvatska od ponoći ulazi u Šengen i uvodi euro umjesto kune koja je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac.

Digitalni euro je projekt "digitalizacije" evropske zajedničke valute koji bi uskoro trebao zaživjeti.

Euro je uveden prije više od 20 godina, ali Nijemci još uvijek "sjede" na riznici starih novčanica i kovanica njemačkih maraka vrijednih milijarde. Ponekad se stare zalihe pojave na iznenađujućim mjestima.

Početkom decembra u Hrvatskoj počela je prva faza prilagođavanja bankomata s kunskih na eure, što je rezultiralo gašenjem 2.700 bankomata širom države.

Euro je pao više od 1% u četvrtak, ponovno pavši ispod pariteta s dolarom, nakon što je Europska središnja banka (ECB) podigla kamatne stope, a podaci iz SAD-a pokazali da se najveća svjetska ekonomija oporavila više od očekivanog u trećem tromjesečju

U ponedjeljak ujutro, euro je pao na ispod 99 centi u odnosu na dolar, što je najniža vrijednost ove valute u posljednje dvije decenije.

Od ponedjeljka, 5. septembra, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupa zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.