Naučnici različitih profila širom svijeta pa tako i u BiH nastoje otkloniti sve nepoznanice o koronavirusu. Profesor genetike i bioinžinjeringa Damir Marjanović je za Klix.ba kazao da će se ubrzo krenuti i s projektom ispitivanja genetske predispozicije bh. građana za razvoj različitog imunog odgovora na ovaj virus.

Istraživači biotehnološkog giganta 23andMe pronašli su razlike u genu koje utiču na krvnu grupu, odnosno osjetljivost na koronavirus.Oni smatraju da je nulta krvna grupa najmanje osjetljiva na virus, dok kod ostalih grupa nema velike razlike.

Naučnici vjeruju da su otkrili gen koji pomaže vitkim da ostanu mršavi, što potencijalno otvara novu granicu u tretmanima za rješavanje problema gojaznosti, navodi naučni časopis Cell.

Biolozi, mikrobiolozi i genetičari godinama se nalaze na evidenciji službi za zapošljavanje u BiH jer im zakonska regulativa ne omogućava da konkurišu za posao u struci koju su odabrali. Za portal Klix.ba govorila je Ena Bajrić, diplomirana biologinja koja nam je pojasnila sve probleme s kojima se susreću.

Najnovije istraživanje sugerira da genetika nije presudna kada je u pitanju vaša vjerovatnoća da ćete postati pretili. Godinama su istraživanja gena u nastanku gojaznosti dovela mnoge ljude do stanja da vjeruju kako njihova DNK postaje "preteška" i da je zbog toga pretilost neizbježna.

Naučnik koji je kreirao prvu bebu s izmijenjenim genima He Jiankui osuđen je na tri godine zatvora na sudu u Kini.

Kenan Kraković, mladi genetičar i student Univerziteta Burch u Sarajevu, nedavno je odlučio pokrenuti laboratoriju Fly Lab za istraživanje vinske mušice, koja je prva ove vrste u našoj zemlji. O ovom neobičnom poduhvatu govorio je za Klix.ba.

Boja očiju ovisi od genetike odnosno rezultat je više gena i polimorfizama. Iako se mnogi roditelji pitaju koju boju očiju će imati njihova beba, ne postoji način da se to sto posto predvidi.

Prednosti drijemanja dobro su istražene u studijama koje su došle do rezultata da krakotrajno utonuće u san povećava kasniju koncentraciju i ukupnu budnost. Međutim, neki ljudi osjećaju veće koristi od drugih, a postoji i naučno objašnjenje zašto je to tako, piše Independent.

Ljudi će u budućnosti živjeti 130 godina, a imat će tijelo i mozak svjež kao u djetinjstvu, tvrde genetičari.