Genetičar Kenan Kraković: Izučavanje vinske mušice je sjajna osnova za daljnja istraživanja u BiH
On nam otkriva da se u njemu želja za genetikom i bioinženjeringom probudila još u srednjoj školi kada je uspio samostalno da se spremi za kantonalno i federalno takmičenje iz nastavnog predmeta Biologija, oblast genetika.
"Ja sam još za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja u slobodno vrijeme dosta čitao o genetici, bolestima i zakonima nasljeđivanja, tj. ulazio sam dublje u materiju iako to nije bilo predviđeno nastavnim planovima i programima. Tada se javila neka prva zainteresiranost, a bioinženjering je bio nepoznat i za mene krajnje mističan svijet, širok i nov, koji sam htio istražiti. Tako sam i odlučio upisati ovaj smjer na Burchu i to nakon nekoliko obavljenih razgovora s profesorima i starijim studentima", počinje priču Kraković.
Model vinske mušice kao polazišna tačka mnogih studija
"Fly Lab je ideja o prvoj laboratoriji u BiH koja bi se bavila izučavanjem model organizma vinske mušice. To je jedan jako jednostavan model koji igrom slučaja dijeli značajan postotak gena s čovjekom tako da je neka bazična istraživanja jako jednostavno raditi na njemu. On se također izvučava duže od 100 godina tako da su uglavnom neke molekularne metode izučavanja već uspostavljene. Ukoliko vas zanima funkcija nekog gena ili proteina možete vrlo lako taj gen 'utišati' i vidjeti šta se dešava s mušicom", objašnjava on.
Vinska mušica je, kaže nam, legendaran model organizam u genetici i srodnim naukama i već šest Nobelovih nagrada je dodijeljeno za njeno istraživanje. Preko vinske mušice smo, objašnjava, dosta naučili o stečenom imunitetu, embriogenezi, hromozomima, o tome kako raspoznajemo i pamtimo mirise i sl.
"Ja sam u jednom trenutku shvatio da se mi kao genetičari u BiH stalno susrećemo s mušicom. Potom sam pomislio zašto ne bismo i u našoj zemlji imali tako jednostavan model organizam kako bi studenti mogli praktično raditi na njemu. U to vrijeme smo saznali i to da je profesorica Amina Kurtović-Kozarić završila svoj doktorat u Beču upravo na temi vinske mušice. Ja sam spojio A i B i dobio sam ideju za Fly Lab. Kada sam iznio ideju profesorici, ona je bila oduševljena, što mi je bilo zadovoljstvo, a onda smo pristupili kreiranju idejnih rješenja", priča nam.
Kada smo Krakovića pitali na koji način Fly Lab može direktno doprinijeti nauci u BiH, on nam je kazao kako naši studenti već imaju vrhunskog stručnjaka za vinsku mušicu, misleći na profesoricu Kozarić, te da je rad s njom jedinstvena prilika da formiraju zdravu osnovu za njihov potencijalni naučno-istraživački rad.
U planu izgradnja velikog centra za neuronauku
"Nadam se da čim uspostavimo laboratoriju u punom kapacitetu da ćemo ostvariti saradnju i s drugim univerzitetima i u budućnosti omogućiti da barem po nekoliko studenata odradi praksu na mušici. To je jedna strana priče. Druga strana se odnosi na to da je jedan student s Burcha pokrenuo nešto novo na ovim prostorima, nešto oko čega smo se svi, barem oni u biološkim naukama, uzbudili, a nadam se da ćemo ovim projektom ponukati barem još jednog studenta da realizira neku svoju ideju u polju elektrotehnike, mašinstva ili slično", naveo je Kraković.
Kako je već naglašeno, on je pokrenuo i crowdfunding kampanju na servisu Go Fund Me uz pomoć kolegice koju je upoznao ove godine na ljetnoj praksi u Stockholmu.
"Iako je moj cilj bio skupiti 5.000 eura, mi smo dvije petine te cifre skupili kroz samo nekoliko dana, što je odlično. Taj bio iznos bio već dovoljan za neki kvalitetan mikroskop i popratnu opremu koji bi bili dovoljni za neke početne aktivnosti i istraživanja, a sve što pređemo taj iznos ja sam obećao da će ići transparentno i javno u humanitarne svrhe", govori o akciji prikupljanja sredstava za stavljanje u pogon navedene prostorije za istraživački rad.
Ovaj studenti dodaje i to da kada mu god kažu da perspektiva genetičara i bioinženjera u BiH i nije baš tako svijetla, odlučuje da u tome svemu potraži pozitivu i da napravi nešto i kada svi misle da je nemoguće.
"Svakako mislim da ću na neki period morati odsustvovati iz BiH zbog usavršavanja vani, a kada se vratim zašto ne uspostaviti i jednu veliku laboratoriju ili centar za neuronauku. To bi nama otvorilo mnoga vrata i sigurno bi meni ispunilo srce. Od skorašnjih planova namjeravam završiti svoju bachelor tezu na vinskoj mušici, koja bi bila prva tog tipa u BiH, te obučiti nekoliko studenata o radu na ovom modelu nakon moje prakse koju ću odraditi ove zime", zaključuje mladi genetičar Kenan Kraković.
