Otkriven specifični gen za koji se tvrdi da je potencijalno zaslužan za to što čovjek može govoriti

Naime, utvrđeno je da samo ljudi imaju protein koji im je možda pomogao da komuniciraju na novi način. Liza Finestack s Univerziteta Minnesota, koja nije bila uključena u istraživanje, izjavila je da je ovo prvi korak u tome da se počne s proučavanjem specifičnih gena koji mogu utjecati na razvoj govora i jezika. Možda će naučnici uspjeti i u tome da pomognu onima s govornim manama.

Jedan od autora studije Robert Darnell je ukazao da je genetska varijanta, koju su on i ostali naučnici istraživali, bila sačinjena od gena koji su doprinijeli razvoju homosapijensa u dominantnu vrstu. Darnell od 1990-ih proučava protein NOVA1 koji je ključan za razvoj mozga.

U spomenutom istraživanju, koje je provedeno i na njujorškoj laboratoriji Univerziteta Rockefeller, korištena je metoda za uređivanje gena CRISPR kojom se upravo NOVA1, pronađen kod miševa, zamijenio s isključivo ljudskim proteinom NOVA1, a sve kako bi se ispitali učinci genetske varijante.

Na iznenađenje naučnika, spomenutom metodom je promijenjen način na koji su životinje glasale kada su dozivale jedna drugu. Bebe miševa s ljudskim proteinom su se glasale drugačije od drugih beba miševa po dolasku majke. Osim toga, odrasli mužjaci miševa s ljudskim proteinom su se glasali drugačije od drugih odraslih mužjaka kada bi primijetili ženku miša.

Historija govora i genetike

Ovo nije prvi put da je otkriveno da je gen povezan s govorom. Naime, britanski naučnici su 2001. otkrili prvi gen povezan s poremećajima u govoru. Riječ je o genu FOXP2, a koji je nazvan gen za ljudski jezik.

Ovaj gen jeste povezan s govorom savremenog čovjeka, ali nije jedinstven samo za njega - kasnijim istraživanjima je utvrđeno da ga imaju i neandertalci. S druge strane, kako je naglasio Darnell, NOVA1 isključivo postoji kod savremenog čovjeka.

Međutim, ovaj gen nije jedini razlog zašto ljudi mogu govoriti. Sposobnost govora ovisi i o anatomiji ljudskog grla i području mozga koji zajedno rade, omogućujući govor i razumijevanje jezika.

Darnell se nada da će se istraživanjem pomoći, ne samo da se bolje razumije porijeklo ljudi, već i onima s govornim manama. Ta pomoć će možda biti moguća u vrlo ranom životu, piše Euronews.