Naučnici su identificirali gen za koji tvrde da bi mogao biti povezan za drevno porijeklo govora koji je bio ključan za opstanak ljudi. Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu Nature Communications.

Kako se formiraju lična politička uvjerenja? Da li su posljedica djetinjstva, već postojećih uvjerenja ili okolnosti u kojima smo odgajani? Da li je sve stvar socijalizacije ili priroda ima ulogu kroz DNK? Gdje je u svemu tome mozak?

Roditelji pri iščekivanju da se njihovo dijete rodi ili odraste najčešće su znatiželjni o osobinama koje naslijeđuje od kog vroditelja, a određene karakteristike poput znakova starenja ili inteligencije naslijeđuju od majke.

Doprinos žena u nauci je velik, ali često ostaje nevidljiv. Genetičarka Anela Zorlak, mlada naučnica iz Bosne i Hercegovine, primjer je ustrajnosti i odvažnosti jer je jedna od onih žena koje ostavljaju trag u svojim profesijama.

Karakteristične osobine vunastih mamuta, uključujući manje uši, velike masne naslage i pahuljastu dlaku, postale su izraženije posljednjih 700.000 godina kako su se prilagođavali oštroj klimi sibirskih stepa, pokazuje studija.

Genetika je nesumnjivo složena stvar, a od roditelja nasljeđujemo sve, od izgleda, ponašanja do inteligencije. Istraživanja su pokazala da neke specifične osobine i kvalitete nasljeđujemo od majke.

U vremenu ubrzanih klimatskih promjena, kao i onih geopolitičkih i ekonomskih, koje uveliko utječu na globalnu proizvodnju hrane, nauka drži ključ da našu hranu učinimo hranljivijom, naše okruženje održivijim i naš svijet sigurnijim.

Švedski genetičar Svante Paabo je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za medicinu zbog toga što se smatra da je napravio pionirski poduhvat u korištenju drevne DNK za otkrivanje nepoznanica u ljudskoj evoluciji.

Istraživači su koristili genetiku kako bi stvorili najveće ljudsko porodično stablo ikada napravljeno, omogućavajući pojedincima da saznaju ko su bili njihovi daleki preci i gdje su živjeli, kao i u kakvom su tačno srodstvu sa svima koji su danas živi.

Genetske razlike između jednojajčanih blizanaca mogu započeti vrlo rano u embrionalnom periodu razvoju, navodi se u novom istraživanju koje ustvari otkriva da jednojajčani blizanci nisu savršeno isti.