Na samitu Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša COP27 u Egiptu desilo se ono što neki smatraju historijskim, a to je odluka o kreiranju fonda kojim će se pomoći siromašnim državama u borbi protiv klimatskih promjena.

Topljenje glečera bi za posljedicu moglo imati oslobađanje 100.000 tona bakterija, utvrđeno je istraživanjem velškog Univerziteta Aberystwyth.

U izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je istaknuto da se Evropa brže zagrijava u odnosu na ostatak planete.

Ujedinjene nacije su upozorile da su obećanja svjetskih lidera o klimatskim promjenama daleko odmakla od cilja da ograniče porast temperature na 1,5 stepeni celzija i usmjerit će svijet koji je već uništen sve većim poplavama, toplinskim valovima i olujama prema "katastrofalnom" zagrijavanju.

Jednim od posljednjih istraživanja je utvrđeno da se i količina konzumacije mesa u razvijenim državama mora smanjiti na konzumaciju dva hamburgera sedmično kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.

Britanski list Guardian objavio je veliku analizu koja pokazuje kako klimatske promjene sve češće dovode do ekstremnih vrućina, poplava, požara i suše širom planete.

Naučnici, okupljeni oko inicijative World Weather Attribution (WWA), tvrde da je globalni rast temperature brži od njihove mogućnosti da je izmjere u realnom vremenu.

Rezultati studije sprovedene na Univerzitetu Tohoku u Japanu tvrde da se šesto masovno izumiranje na Zemlji, uslovljeno porastom površinskih temperatura od devet stepeni Celzijusa, neće dogoditi bar do 2500. godine prema najgorem scenariju.

Neki od stručnjaka su obrazložili zašto smatraju da je posljednji toplotni val u Evropi utoliko više opasan zbog klimatskih promjena.

Njemački klimatolog Mojib Latif je kazao da je prekasno za ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 Celzijevih stepeni u usporedbi sa predindustrijskim periodom. Stoga ovaj stručnjak prognozira mračni scenarij.