Rusija otkrila planove za digitalnu rublju, domaći sistem plaćanja
Ruska centralna banka planira pokrenuti digitalnu rublju do 2023. godine i proširiti mogućnosti korištenja svoje Mir kartice za plaćanje.
Ruska centralna banka planira pokrenuti digitalnu rublju do 2023. godine i proširiti mogućnosti korištenja svoje Mir kartice za plaćanje.
Tokom prošle godine povećao se broj aktivnih kartica, kao i vrijednost i broj transakcija karticama u odnosu na godinu ranije, saopćili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH).
Često gubljenje bankovne kartice, ali i novca s nje je rani pokazatelj demencije, i to godinama prije dijagnoze bolesti, navodi se u novom istraživanju.
Skoro 50 posto potrošača u Bosni i Hercegovini smatra biometrijsku identifikaciju bržim i jednostavnijim rješenjem od upotrebe lozinki prilikom potvrđivanja mobilnih plaćanja, pokazuje regionalno istraživanje kompanije Visa, provedeno u okviru kampanje "U korak sa digitalnom budućnošću".
Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo zainteresovali su se za sponzorisane objave Vlade KS na društvenim mrežama. Premijer KS Edin Forto je u svom odgovoru potvrdio kako se plaćanje vrši iz njegovog kabineta izbjegavajući odgovoriti na pitanje o sponzorisanim stranačkim objavama na profilu Vlade KS.
Dok iz svijeta stižu informacije kako je Švedska prva zemlja koja bi mogla odbaciti gotovinu do 2030. godine, u Bosni i Hercegovini još nije u potpunosti implementirano kartično plaćanje komunalnih usluga.
Od septembra 2017. godine Elektroprivreda BiH nezakonito od građana naplaćuje RTV taksu putem računa za električnu energiju. Građani se upozoravaju da prilikom plaćanja takvog računa imaju pravo odbiti plaćanje RTV takse i samo platiti račun za struju.
Facebook dovršava planove o lansiranju vlastite kriptovalute i sisitema digitalnog plaćanja u desetak zemalja do prvog kvartala 2020. godine, izvijestili su britanski mediji.
Mnoštvo internih dokumenata koji su procurili u javnost dokazuje kako je Facebook bio svjestan da djeca troše mnogo novca na plaćanja u aplikacijama bez dopuštenja roditelja, ali da ova kompanija nije željela djelovati.
Tokom rata u BiH silovano je između 35.000 i 50.000 žena od kojih je samo 1.000 dobilo adekvatnu pomoć i njegu u procesu oporavka. Veliki broj ovih žena je zatrudnjelo, a većina ih je rodila djecu koju sistem u našoj državi ne prepoznaje. Oni nemaju pravo na olakšice, nisu oslobođeni plaćanja školarine i raznih uvjerenja, nemaju pravo na stipendiju, a cijeli svoj život moraju objašnjavati zašto je dio strane njihovog rodnog lista prazna.