Polovina potrošača u BiH smatra da je biometrijsko plaćanje jednostavnije od upotrebe lozinki
Istovremeno, većina vjeruje da je sigurnost jedna od glavnih prednosti biometrije, a čak 53 posto ispitanika istaklo je očitavanje otiska prsta kao sigurniju metodu u poređenju sa ostalim načinima autentifikacije.
Sistemi posljednje generacije, oni najsavremeniji, mogu da pruže identifikaciju trodimenzionalnog modela lica, prepoznavanje rasporeda vena, analizu DNK strukture, detekciju mirisa i specifičnih hemijskih svojstava kože za svakog čovjeka tokom plaćanja. Međutim, od svih biometrijskih opcija, građani Bosne i Hercegovine najbolje su upoznati sa očitavanjem otiska prsta i skeniranjem oka (po 52 posto).
Gotovo polovina navodi da poznaje metode prepoznavanja glasa i lica, dok je najveća nepoznanica identifikacija na osnovu rasporeda vena (78 posto korisnika kartica nikada nije čulo za ovu mogućnost).
Broj redovnih korisnika biometrijskih plaćanja u Bosni i Hercegovini i dalje je veoma nizak. Sedam posto ispitanika je reklo da redovno koristi otisak prsta prilikom plaćanja, ali je upotreba ostalih opcija gotovo zanemarljiva.
Tradicionalna autentifikacija
Kada je riječ o tradicionalnim načinima autentifikacije, uključujući upotrebu lozinki, 36 posto ispitanika navelo je da ima sumnje u pogledu sigurnosti prilikom njihovog unosa. Gotovo 54 posto potrošača, pritom, koristi različite varijante za svoje digitalne servise, dok svega 17 posto upotrebljava istu lozinku za svaki od naloga. Oko 38 posto građana smatra frustrirajućim to što ponekad ne može da se sjeti svoje lozinke ili PIN koda zbog čega mora da mijenja karticu, gubi vrijeme, odlazi u banku i slično.
U isto vrijeme, skoro svaki četvrti potrošač u Bosni i Hercegovini je u nekom trenutku odustao od internet kupovine zato što je zaboravio svoju šifru za korisnički nalog u online prodavnici, a gotovo svaki šesti zato što mu nije stigla jednokratna lozinka od banke putem SMS-a. Problem i teškoću često predstavlja i logovanje na online naloge iz tehničkih razloga. Jedan od efikasnih načina da se prevaziđu ovi nedostaci jeste primjena biometrijske tehnologije, koja potrošačima omogućava da jednostavnije i brže realizuju nabavku željenih artikala.
Sve to vodi do podatka iz istraživanja prema kome skoro trećina potrošača kao glavnu pogodnost primjene biometrije navodi i činjenicu da ne postoji mogućnost gubljenja ili zaboravljanja lozinki ili PIN kodova. Ukoliko se izgubi mobilni telefon ili kompjuter, podaci su zaštićeni i ne mogu biti neovlašteno upotrijebljeni, svjesna je gotovo četvrtina ispitanika.
Veće povjerenje u biometrijsko plaćanje
Korisnici kartica u Bosni i Hercegovini imaju veće povjerenje u biometrijska plaćanja ukoliko im tu opciju nude banke ili izdavači kartica, najviše iz razloga što su sigurniji da će njihovi podaci na taj način biti zaštićeniji.
Kao nedostatak, ističe se bojazan da ova tehnologija neće uspješno da funkcioniše, kao i manjak komfora prilikom korištenja biometrije na javnim mjestima.
"Vjerujem da će biometrija postati standard u mobilnim plaćanjima. Kompanije širom svijeta već počinju da koriste tehnologije poput skeniranja otiska prsta i prepoznavanja lica, a kolika je njihova učestalost govori i podatak da se godišnje preuzima 770 miliona aplikacija biometrijske autentifikacije. Tehnologija donosi ne samo pogodnost, već i novi oblik sigurnosti i provjere identiteta. U regionu će biti zanimljivo vidjeti kako će potrošači da prihvate ovakve prednosti prilikom mobilnih plaćanja. Visa je već započela da primjenjuje biometriju u Srbiji i Crnoj Gori putem Apple Pay usluge, a planira da inovativnu tehnologiju predstavi i u drugim zemljama. Budućnost nam otvara sve više mogućnosti kako se nove aplikacije pojavljuju na tržištu", rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu.
Da biometrija ima veliki potencijal u Bosni i Hercegovini potvrđuje i činjenica da je 37 posto potrošača iskazalo interesovanje da u budućnosti koristi moderne tehnologije prilikom potvrđivanja digitalnih plaćanja.
Najbolje rezultate po ovom pitanju u regionu bilježi Sjeverna Makedonija, gde je 70 posto kupaca izrazilo želju da u narednom periodu primjenjuje metodu otiska prsta za autentifikaciju tokom plaćanja. U Srbiji je to 41 posto, a u Crnoj Gori 39 posto potrošača.
Visa je posvećena pružanju podrške privredama koje su pogođene pandemijom i želi da im svojom ekspertizom, analizom podataka i proizvodima omogući da što prije stanu na noge. Svjetski lider u digitalnim plaćanjima sproveo je regionalno istraživanje o beskontaktnom plaćanju, e-trgovini i upotrebi biometrije kako bi upoznao javnost sa novitetima u potrošačkim navikama i na taj način pomogao preduzećima prilikom donošenja važnih odluka, saopćeno je iz ove kompanije.
Istraživanje je sprovedeno tokom maja, na uzorku od po 500 korisnika kartica u zemljama iz regiona, starosti od 18 do 55 godina.
