45 godina od pogibije Džemala Bijedića, državnika za kojeg se očekivalo da će naslijediti Tita

Bijedić je rođen u aprilu 1917. u Mostaru. Već kao student prava na Univerzitetu u Beogradu prihvatio je ljevičarske ideologije. Zato i nije iznenađujuće da je bio aktivan učesnik u antifašističkoj borbi. Između ostalog, u okupiranom Sarajevu je djelovao pod imenima Crni i Dugonja.

Nakon Drugog svjetskog rata profilisao se kao jedan od najznačajnijih političara ne samo u Bosni i Hercegovini, već u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Koliko je bio značajan govori i to da su upravo u njemu mnogi vidjeli nasljednika Josipa Broza Tita kao jugoslavenskog čelnika. Bio je na mnogim političkim pozicijama, a najznačajnija je predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. Na toj poziciji je bio od 1971. pa sve do smrti.

Kako piše profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u knjizi "Džemal Bijedić: Politička biografija", političku djelatnost je fokusirao na četiri ključna pitanja: razvoj Hercegovine i njenu integraciju u bosanskohercegovačke okvire, ravnopravnost Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj federaciji, afirmaciju nacionalnog identiteta muslimana i afirmaciju jugoslavenske države na svjetskoj političkoj sceni.

Posebno se cijeni Bijedićev doprinos u poslijeratnom razvoju cijele Hercegovine. Bio je među onima koji su insistirali da se svaki dio Hercegovine razvija i da se ne provodi revanšizam prema dijelu stanovništva bez obzira na ono što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata.

On i njegova supruga Razija su poginuli 18. januara prilikom leta iz Batajnice u Sarajevo na sjednicu Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine. Prema zvaničnoj istrazi, poginuli su kada je avion udario u brdo Inač iznad Kreševa. Bijedić je prethodno bio u Beogradu, odakle je Tita ispratio u posjetu Libiji, a bila je planirana i posjeta Egiptu.