Adnan Delić, kandidat za načelnika Općine Novi Grad: Odlučivanje ćemo vratiti u ruke građana

No, jedna me je stvar potakla da se prvi put potpišem na predgovor neke političke knjige, a to je jednogodišnja odlična i transparentna vladavina tadašnje Šestorke. Prvi put smo u Sarajevu intenzivno pratili rad ministara, realizaciju svake inicijative, vlada je bila dostupna, nova i moderna. Bila je to nada i dokaz da može bolje. Tada sam shvatio da ljudi vape za promjenom i da je vrijeme da doprinesem.

Po čemu se razlikujete od drugih kandidata ili šta namjeravate uraditi kao načelnik, a da nije isto ono što planiraju vaši politički protivnici?

Razlika između onoga što ćemo mi raditi i dosadašnjih praksi bit će ista kao razlika vladavine spomenute kantonalne vlade i ove trenutne. U osnovi našeg djelovanja bit će čovjek kojeg se, nažalost, do sada nije pitalo ni za šta, iz čijeg se džepa netransparentno troši, koji mora da plati za posao, traži štelu da se riješi neki problem.

Zaboravili su vlastodršci na čovjeka. Mi ćemo vratiti odlučivanje u ruke ljudi. Pitati ih šta oni zaista žele, a ne neki privatni investitori.

Osnovat ćemo savjete po granama industrije kako bismo znali potrebe privrednika, osposobiti nezaposlene za savremene, dobro plaćene poslove, svaki ćemo utrošak objavljivati javno, na isti način kako smo to radili u humanitarnim projektima i zbog kojeg smo i dobili povjerenje ljudi.

To će biti potpuna promjena paradigme u odnosu na ono što imamo sada. I zamislite da se sve to digitalizira. Pa putem aplikacije, portala ili vijećnika podnesete inicijativu, dokumentujete i objasnite problem, a onda vam se javi osoba iz općinske administracije da vam prenese da je procedura pokrenuta i da realizaciju možete pratiti na portalu. Otvorite link, a tamo: inicijativu podnio XY, za glasali ti vijećnici, usvojeno na sjednici tog datuma, odvojeno novca toliko, otvoren tender, prijavili se ponuđači, odabrana određena firma itd. I o svakom koraku automatski dobijete obavještenje na mail da pogledate posljednju promjenu: ide li sve prema planu, kasni li i zašto, ima li sporova s vlasnicima zemljišta, kočnica u raspodjeli nadležnosti i šta se s tim uradilo itd.

Porazno je da ulazimo u treću deceniju novog milenija i četvrtu industrijsku revoluciju, a da još ne znamo šta je to treća – digitalna revolucija koja je počela prije tačno četrdeset godina!

Koja je prva stvar koju ćete uraditi kao načelnik?

Reviziju svega što se uradilo. Mnogi ne znaju da revizija rada Općine Novi Grad nije urađena od 2015. godine. Građani i građanke ne znaju gdje se troši njihov novac, je li efikasno utrošen, kome se dodjeljuje itd.

Koliko ljudi zna da je, naprimjer, usred pandemije – kada su deseci hiljada ljudi širom zemlje ostali bez posla – općinska administracija u ovoj, predizbornoj godini dala 425.000 maraka za medijsku promociju! Ljudi ne mogu plaćati račune i kreditne obaveze, a vi dajete skoro pola miliona da se reklamirate. Zar je to moralno? Zar takvom upravljanju trebamo davati glas?

Zato ćemo, kada iznesemo sav veš van, napraviti sistem da se to više nikad ne ponovi. Napravit ćemo kanale obavještavanja građana o svakom utrošenom dinaru – gdje, kada, kome, za šta.

Neće biti projekta u kojem budemo učestvovali, a da svaka stavka ne bude do u marku precizirana i javna. I građane i građanke ćemo pitati o svemu, jer to je njihov novac i zaslužuju makar toliko da ih se pita trebaju li im stambeni neboderi s osrednje velikom konferencijskom dvoranom ili im treba voda, kanalizacija, novac da se mogu prekvalifikovati, jer se ne mogu uposliti, učionica za djecu sa savremenim pomagalima itd.

Aktuelni načelnik Semir Efendić je problematizirao studiju o utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka i zračne koridore u Kantonu Sarajevo. Poručio je da ima nedostatke i da predstavlja "reket". Šta vi mislite o toj studiji i hoćete li je provoditi kao načelnik?

Ja vjerujem u struku, a struka će kazati šta je dobro za ovaj grad, a šta nije. Naravno, argumentovano. Zato ćemo tražiti da se o toj studiji donese još jedno naučno mišljenje, da se doradi ili upotpuni ako je potrebno, pa kad dobijemo potpunije nalaze, onda ćemo u dogovoru s ministarstvom i načelnicima drugih općina razgovarati o tome šta nam je činiti.

Ako gradnja utječe na ionako izuzetno zagađen zrak, ona se mora spriječiti ili iznaći neko drugo rješenje. Zgrade moraju svojim položajem i gabaritima osigurati nesmetanu cirkulaciju zraka i tu neće biti kompromisa.

Inače, zagađenje zraka u Sarajevu je jedan od najvećih problema, za čije djelimično rješenje smo odredili niz mjera. U budžetu ćemo planirati sredstva kojima će se subvencionirati kamate kredita za domaćinstva koja žele utopliti svoje objekte (fasada, stolarija i sl.).

Želimo stimulirati građane da umjesto fosilnih goriva koriste biomasu, čije sagorijevanje manje zagađuje zrak. Penzionerima ćemo pomoći da lakše osiguraju takvu vrstu ogrjeva tako što ćemo subvencionirati nabavku biomase do dvije tone sa po 100 KM po toni.

Namjeravamo nastaviti projekt utopljavanja zgrada kolektivnog stanovanja, a naročito javnih ustanova poput vrtića, škola, ambulanti i objekata koji su u vlasništvu Općine.

Među najvećim problemima Općine, ali i cijelog Kantona Sarajevo je deponija Smiljevići. Kako ćete riješiti ovaj problem?

Porazno je da u gradu Sarajevu postoje naselja u kojima ljudi ne mogu ljeti otvoriti prozor od neugodnog mirisa. Zamislite na šta liči takav život. Kada smo posjetili te ljude, znate šta su nam rekli - "Nikom više ne vjerujemo".

Svaki put im se obećava, pa pravda svakojakim razlozima, a oni i njihova djeca i dalje, godinama, udišu isparenja od smeća. Ako mogu iskreno reći, bilo me je stid otići gore i slušati te razočarane ljude.

Mogu im samo poručiti: učinit ću sve što bude u mojoj moći da riješimo taj problem! Uskoro ćemo, nadam se, imati novu, efikasniju upravu, i kantonalnu i općinsku, vratiti većini građana i građanki vlast u ruke i bit će nam lakše da odmah počnemo raditi na ovom pitanju.

Naš plan je da, u saradnji s budućom Vladom Kantona Sarajevo, napravimo novu deponiju na vangradskoj, nenaseljenoj lokaciji, gdje ćemo napraviti kogenerativno postrojenje s visokim ekološkim standardima.

Takvo postrojenje podrazumijeva istovremenu proizvodnju električne i toplotne energije od sagorijevanja otpada. Visoko je efikasno, električna energija se šalje u mrežu, a toplota može iskoristiti u neke druge svrhe.

Prostor postojeće deponije u Smiljevićima ćemo postepeno ekološki sanirati, mada je to duži proces za koji će trebati godine. Već smo ostvarili kontakt s potencijalnim stranim investitorom, koji je dao naznake da bi bio voljan investirati u ovaj projekt, što je dobra vijest za stanovnike Novog Grada, ali i cijelog Sarajeva, jer otpadne vode s deponije prijete da će zagaditi mnogo veću površinu.

Pandemija koronavirusa teško je pogodila radnike i ekonomiju u cjelini. Građani od vlasti traže da napravi uštede u svojim prihodima i odrekne se privilegija koje skupo koštaju. Hoćete li vi to uraditi? Hoćete li smanjiti sebi platu, tražiti da se smanje paušali vijećnicima, odreći se privilegija?

Pandemija koronavirusa objelodanila nam je istinu koju smo se ustručavali naglas priznati, a to je da imamo nefunkcionalnu vlast koju ne interesuju poreski obveznici jer je sama sebi dovoljna.

Mjesecima su privrednici i radnici čekali pomoć od poreza koje oni uplaćuju kako bi dostojno prebrodili ovu krizu, kada mnogi nisu ni mogli raditi, a i oni koji jesu imali su znatan pad prihoda.

U jednom trenutku 40.000 ljudi je ostalo bez posla. Umjesto da se svaki višak usmjeri na pomoć ljudima, novac se troši za predizborno krpljenje cesta, pakete sa slatkišima i medijsku promociju. To će stati nakon 15. novembra.

Nakon što uradimo reviziju znat ćemo tačno gdje možemo napraviti uštede i odmah idemo u saniranje posljedica pandemije. Izdvojit ćemo znatno veća sredstva za prekvalifikaciju osoba koje su duže vrijeme na birou. Time ćemo povećati njihovu zapošljivost na tržištu rada.

Poseban akcent stavit ćemo na finansiranje edukacija iz oblasti traženih na tržištu rada, kao što su informacijske tehnologije itd. Zatim idemo s projektom Općina bez taksi i nameta, gdje ćemo svim privrednim subjektima koji se registriraju u Novom Gradu refundirati troškove registracije.

Formirat ćemo privredne/poslovne savjete po granama industrije s ciljem uske saradnje s lokalnim privrednicima i firmama, kreirat ćemo poslovni hub i poduzetnički inkubator te izgraditi Software Village kako bismo privukli potentne IT firme.

Što se mene tiče, jer u svoje ime mogu govoriti, dio plate koju budem primao ću tokom ove krize usmjeriti za pomoć socijalno ugroženim porodicama. Za dugogodišnji angažman u humanitarnom i društveno korisnom radu nikada nisam ni tražio naknadu, jer nam je obaveza i odgovornost da pomažemo onima koji su u potrebi. To je jedino što će ostati iza nas.

Kako biste ocijenili rad trenutnog načelnika? Šta je dobro uradio, a šta loše?

Poznajem direktora jedne bosanskohercegovačke firme koja godinama organizuje najveći sajam i konferenciju u regiji u sektoru sigurnosti. Prvi takav događaj održali su u Sarajevu 2015. i već tada su imali problem pronaći kongresnu salu dovoljno veliku da primi nekoliko stotina ljudi i desetke izlagača.

Snašli su se tada nekako, ali priča mi kako je baš tokom pripreme ponovo izašla vijest kako Općina Novi Grad kreće u izgradnju kongresnog centra. Oni se obradovali, jer se njihov događaj održava u glavnim gradovima regije i taman dok obiđu krug – centar će biti završen.

Ali, prošlo je pet godina, a sajam, koji je u međuvremenu narastao četiri-pet puta, trebao je opet biti održan u Sarajevu. I opet pompezno izlazi vijest da se treba graditi kongresni centar.

Podsjetimo se, taj je projekt bio je u izbornom programu načelnika 2012. godine, pa 2016., pa se opet pojavljuje 2020. Dakle, najmanje se tri izborna kruga dobijaju glasovi na ovome, a da ne kažem da je umjesto tog projekta – koji, ustvari, čine veliki stambeni neboderi i osrednje velika dvorana – bolje, naprimjer, izgraditi arenu, koju Bosna i Hercegovina nema.

Zar nije bolje dati proritet takvom projektu koji će biti višestruko korisniji, jer bismo mogli imati reprezentativnu dvoranu za sve nacionalne sportove u zatvorenom, koncertnu dvoranu za održavanje svih vrsta manifestacija i sajamski centar koji bi privukao kompanije iz svih sektora i država?

Zaintrigiran time, sa svojim timom počeo sam analizirati i druge velike projekte koji su godinama, mnogi od 2012., najavljivani u medijima, a od kojih opet nema ništa.

Bazen na Dobrinji, prečistači vode u Reljevu, otvaranje ratnog tunela, Sportsko-rekreativni centar Dobrinja, izgradnja dijela XII transverzale od spoja s A-transverzalom kod Aerodroma do Stupske petlje, IX transverzala... Portal Istinomjer je zabilježio da je od programa 2016.–2020. završeno samo jedno obećanje (!), dok su 23 u procesu. Dakle, samo je jedno u potpunosti realizirano.

A da ne govorimo o ovima koji su u procesu, poput Memorijalnog kompleksa Žuč, koji je pravi primjer kako se u javnosti kreira slika da je nešto urađeno, a zapravo ni izbliza nije. Kada se pogleda 3D vizualizacija tog projekta, od njega gotovo ništa završeno, već samo adaptacija kulturnog centra na Žuči, sada nazvanog Dom oslobodilaca.

Ali kada se, čak i tokom epidemije, izdvoji blizu pola miliona na promociju, onda se stvari zaista čine završenijim. Ovome moram dodati i projekte koji se predstavljaju općinskim, a ustvari su većinom finansirani iz kantonalnog budžeta, poput škole na Aneksu, spomenutog bazena na Dobrinji i drugih, a o kojima Općina nikada ne komunicira na taj način, već kao da je to njihova zasluga, a, zapravo, samo manjim dijelom jeste.

Zbog ovakvog odnosa prema svima nama idemo s posve drugačijom politikom. Vrijeme je da Novi Grad pomaknemo s pozicije najnerazvijenije općine u Gradu Sarajevo. Socioekonomski pokazatelji kao što su stepen obrazovanosti radne snage, stepen uposlenosti i prihod od poreza pokazatelj su da administracija ne radi dovoljno da Općina iskoristi svoj puni privredni i obrazovni potencijal.