Delić je izdvojio ono za šta smatra najvažnijim aktivnostima Ministarstva privrede Kantona Sarajevo te je izdvojio djelatnosti za koje je ocijenio da bi trebale biti osnova razvoja ovog kantona.
Pitali smo ga kako bi trebalo dugoročno riješiti probleme u vodoopskrbi, šta će se učiniti za smanjenje broja napuštenih pasa, koji su osnovni problemi u upravljanju šumama te kada će početi s radom tvornica peleta koja će biti u kantonalnom vlasništvu.
S obzirom na to da državna vlast nije osigurala učešće Bosne i Hercegovine na prestižnom međunarodnom sajmu EXPO, koji je ove godine bio u Dubaiju, a trebala je, Vlada Kantona Sarajevo je odlučila da ona bude ta koja će to osigurati. Tako da su teme razgovora bile i to da li se već sada može govoriti o konkretnim rezultatima učešća na EXPO-u i čime argumentira da ništa nezakonito nije bilo u organizaciji učešća.
Komentarisao je i viziju opozicione SDA za urbanistički razvoj Kantona Sarajevo do 2035. te šta planira uraditi ako poslije Općih izbora ostane ministar privrede.
Šta smatrate najznačajnijim aktivnostima Ministarstva privrede Kantona Sarajevo od kada ste vi na njegovom čelu?
Moram reći da sam doista ponosan na sve aktivnosti koje smo realizirali tokom prethodnih godinu i osam mjeseci i da sam neizmjerno zahvalan svim kolegama, jer bez njih ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Na početku mandata opredijelili smo se za sistemski pristup i uređenje procesa unutar samog ministarstva, tako da smo uradili reorganizaciju odjeljenja po sektorima, ali i formirali iznimno bitno odjeljenje za praćenje rada javnih preduzeća u resoru privrede, a rezultati tog odjeljenja vidljivi su već sad.
Naša preduzeća aktivno rade na realizaciji projekata i aktivnosti koje (su)finansira ministarstvo, a koje su od općeg značaja za cijeli kanton. Sa našim Poljoprivrednim dobrom Butmir napravili smo revolucionarnu tranziciju ovog preduzeća kroz projekat ugrađivanja prečistača otpadnih voda i priključenje farme na gradski kanalizacioni sistem, čime smo riješili ekološki problem u naselju Doglodi koji je trajao desetinama godina.
Centar Skenderija je pokrenuo obnovu Ledene dvorane i Doma mladih u dijelovima koji nisu sanirani od devedesetih godina, a preduzeća ZOI'84 i Sarajevo šume imaju desetine kvalitetnih projekata, a na nekima od njih rade i zajedno. Samo za obnovu i revitalizaciju olimpijske infrastrukture na Bjelašnici i Igmanu izdvojili smo više od 30 miliona KM i već sljedeće godine dva velika evropska sportska takmičenja održat će se na Bjelašnici i Igmanu (53. EFNS Sarajevo Igman 2023. i Europa kup 2023 SuperG za žene).
Od pedesetak projekata, koji su se realizovali ili se realizuju tokom ove godine, prema podacima Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo, jedna trećina su naši projekti iz Ministarstva privrede. Ne mogu, a da ne istaknem i zakone na kojima smo radili prethodnih mjeseci. Novi zakoni o šumama, koncesijama i Kantonalnoj agenciji za privatizaciju su već na snazi, a četiri su na dnevnom redu trenutno prekinute sjednice.
Svakako bih želio istaknuti i naš program podrške privredi kroz fond podrške za stabilizaciju i sanaciju negativnih ekonomskih posljedica, jer smo jedini kanton koji je prošle godine izdvojio sredstva - 21 milion KM kako bi omogućili privrednicima da zadrže radnike i održe poslovnu aktivnost. Naša beskamatna kreditna linija, koju realiziramo sa tri komercijalne banke, jedinstvena je na teritoriji cijele države.
Ono o čemu smo posebno dosta govorili jeste digitalizacija javnih poziva i evo nakon skoro godinu dana rada, drago mi je reći da smo došli do posljednje faze i da ćemo najkasnije do kraja godine imati spremnu testnu verziju platforme za prijavu i obradu aplikacija za javne pozive u Ministarstvu privrede.
Spomenuo bih još registre poticaja koje smo uspostavili prošle godine, koji sada sasvim transparentno predstavljaju bazu svih korisnika naših poticaja u maloj privredi i poljoprivredi, onemogućavajući manipulacije i zloupotrebu javnih sredstava, što je bio naš osnovni cilj kad smo krenuli u ovaj proces.
Koje djelatnosti bi trebale biti osnova razvoja Kantona Sarajevo?
Stava sam da je glavni generator razvoja uvijek privreda i da bez jake i stabilne privrede ne možemo govoriti o dugoročnom i održivom razvoju. Stoga, smatram neophodnim uređenje i modernizaciju infrastrukture postojećih poslovnih zona, ali i opremanje potpuno novih velikih poslovnih zona, kojima će se omogućiti daljnji rast privredne aktivnosti.
Usklađivanje zakona s potrebama savremenog poslovanja je imperativ i mi na tome već radimo. Jednako važno je i usklađivanje sistema obrazovanja s potrebama privrede i na tom polju smo pokrenuli aktivnosti od kojih je svakako najznačajnija osiguravanje besplatnog studiranja na IT programima na fakultetima našeg univerziteta, ali i uspostavljanje konekcije između univerziteta i industrije.
Također, uvođenje sistema dualnog obrazovanja u srednjim školama, kao i predmeta poduzetništva smatram prioritetom koji nam je sigurno polazna tačka za razvoj poduzetništva, a samim tim i cjelokupnog razvoja kantona.
Moramo napraviti neke strateške odluke i poteze kako bi osigurali da osnovni uslovi za život budu dostupni svim građanima. Prije svega mislim na dostupnost pitke vode i zaštitu naših prirodnih bogatstava od prekomjerne i nezakonite eksploatacije, ekološki prihvatljivije energente, kvalitetan i jednako dostupan zdravstveni i obrazovni sistem, kvalitetan javni prijevoz i javnu infrastrukturu. Važno je početi s konkretnijom i bržom implementaciju elektronske uprave i projekta pametnog grada.
Sarajevo je administrativni i privredni centar države i sve su oči uprte u nas i u ono što radimo. Mislim da smo postavili dobre temelje tokom ove i prošle godine te sada je samo bitno pratiti taj pravac i nastaviti ulagati u sve segmente društva. Meni je kao ministru privrede uvijek važno da privreda bude stabilna, a naš poslovni ambijent pogodan za unosno poslovanje i privlačan za ulaganja, tako da kontinuiranim ulaganjem u razvoj privrede, promocijom naših privrednih i prirodnih potencijala mi sigurno već u narednih nekoliko godina možemo očekivati rast kvaliteta i standarda života.
Resor Ministarstva je i pitka voda. Na osnovu kojih konkretnih istraživanja, podataka je donesena odluka o zaštiti vodozaštitne zone?
Kada sam preuzeo ovo ministarstvo obavezao sam se da ću pitanje zaštite izvorišta ponovo aktuelizirati i ostalo je već ispričano tokom prethodnih mjeseci. U svrhu donošenja privremene odluke o provođenju zaštite izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, Vlada Kantona Sarajevo je angažovala Institut za hidrotehnika pripremi projekat, odnosno elaborat na osnovu kojeg bi se mogla pripremiti privremena odluka.
U vrijeme finaliziranja elaborata usvojen je i novi pravilnik o načinu utvrđivanja zona sanitarne zaštite, 2012. godine, pa je tokom 2013. godine Institut novelirao projekat zaštite. Projekat zaštite izvorišta je završen prije više od devet godina, a sada imamo pripremljen nacrt privremene odluke za zaštitu izvorišta vode za piće Sarajevsko polje. Vlada ga je usvojila i čekamo da bude razmatran na nekoj od sjednica Skupštine Kantona Sarajevo.
Napominjem, privremena odluka još nije donesena. Ona je u nacrtu i tek ukoliko je skupštinski zastupnici podrže, ona ide u javnu raspravu pa ponovo u formi prijedloga na vladu i opet na skupštinu. Tek kad i ako skupština usvoji prijedlog privremene odluke, moći ćemo reći da je donesena privremena odluka o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje, i to prva odluka nakon 1987. te će ona biti na snazi samo do onog trenutka dok se ne donese odluka o zaštiti cijelog sliva i to na nivou entiteta shodno Zakonu o vodama Federacije Bosne i Hercegovine.
Koja su po vama, kao ministru privrede rješenja kojima će se dugoročno riješiti problemi u vodoopskrbi?
Prema podacima kojima raspolažemo, iz prostora izvorišta u Sarajevskom polju se prosječno eksploatiše oko 2,5 metara kubnih u sekundi vode, što opet nije dovoljno za cjelodnevno snabdijevanje vodom. Razlog za ovakvo stanje, prije svega, jeste u činjenici da je vodovodna mreža značajno opterećena gubicima vode u cijevima, ali i gubicima vode koju uzrokuju ilegalni potrošači.
U posljednje vrijeme su poduzete neke aktivnosti na sanaciji vodovodne mreže, odnosno smanjenje gubitaka i identifikaciju ilegalnih potrošača, ali to je mukotrpan i dugotrajan proces, za koji mi više nemamo vremena i sasvim sigurno, uz sve aktivnosti koje se moraju nastaviti provoditi na osnaživanju i zaštiti postojećeg izvorišta, moramo tražiti i alternativne izvore vodosnabdijevanja. Tu prije svega mislim na alternativna izvorišta poput Crne Rijeke i drugih jer će se kanton nastaviti širiti i populacija će se samim tim povećavati te je svakako bolje imati više opcija u razmatranju.
Da bismo dugoročno riješili probleme s pitkom vodom, neophodno je razmotriti različite mogućnosti, a jedna od prioritetnih je u potpunosti definisati i istražiti već postojeće izvorište, tj. izvorište u Sarajevskom polju te sagledati moguće opcije za njegovo proširenje. Neophodno je donijeti i novi, strožiji pravilnik o zonama zaštite.
Donošenje privremene odluke na prostoru kantona mora biti privremeno i što kraće. Zakoni o vodama entiteta se moraju međusobno uskladiti te na taj način omogućiti donošenje odluke o zaštiti izvorišta Sarajevsko polje na području zaštitnih zona, koje se protežu u oba entiteta, jer upravljanje vodama, kao i zaštita voda ne poznaju administrativne granice, niti općinske, niti entitetske, pa u konačnici ni državne. Izvorište se moraju štititi u cijelom slivu ako zaista hoćemo govoriti o dugoročnom rješavanju problema.
Šta ćete uraditi za smanjenje broja napuštenih pasa?
U kontinuitetu radimo na jačanju i unapređenju javnog veterinarskog zdravlja i u okviru naših nadležnosti provodimo aktivnosti u toj oblasti. Ranijih godina se uglavnom bavilo posljedicama, odnosno problemu se posvećivala pažnja u trenutku njegove eskalacije.
Odlučili smo da ćemo problem prevenirati i baviti se njime dok je još pod kontrolom, tako da smo u ovoj godini pokrenuli aktivnost besplatne sterilizacije/kastracije, dehelminizacije, označavanja i vakcinacije pasa i mačaka te se trenutno rade ove usluge besplatno pružaju u 13 veterinarskih stanica.
Izdvojili smo ukupno 760.000 KM i mislim da je to presedan, ne u Kantonu Sarajevo, nego u cijeloj državi. Kako bismo problem pasa bez vlasničkog staranja riješili, uz ovu aktivnost, mi smo nedavno pozvali na radni sastanak s predstavnicima udruženja za zaštitu životinja i nadležnih institucija na kojem smo dogovorili i konkretne korake za dugoročno rješenje ovog problema.
Doneseni zaključciVlast u Kantonu Sarajevo najavila dodatne mjere za smanjivanje broja pasa lutalica
Usaglasili smo se da je neophodno što skorije donošenje odluke o uslovima držanja životinja za društvo i životinja opasnih po zdravlje ljudi, o načinu registracije i postupanja s neregistrovanim i prekobrojnim psima i mačkama, odnosno uspostavljanja registra vlasničkih pasa te je vlada već donijela odluku o formiranju radnog tijela koje će raditi na ovom zadatku.
Kao primarnu obavezu svakako smo prepoznali i proširenje postojećeg azila u Prači i osnivanje novog u Rakovici, ali i sufinansiranje privatnih azila, ako se iznađu potrebna sredstva, i niz drugih zaključaka kojima će se sigurno poboljšati komunikacija i saradnja svih institucija i organizacija kojima je u nadležnosti rješavanje ovog problema.
Koji su osnovni problemi u upravljanju šumama?
Veći dio Kantona Sarajevo je pod šumskim zemljištem - skoro 60 posto, što je ogromna površina za upravljanje, održavanje i čuvanje. Upravljanje šumama je jedan od najzapuštenijih segmenata i mi smo izmjenama zakona o šumama, koji je prošlog mjeseca stupio na snagu, osigurali uslove za učinkovitiju zaštitu šuma i šumskog zemljišta, počev od adekvatne zaštite šuma od bjesomučnog i nekontrolisanog iskorištvanja šumskih resursa i šumskog zemljišta, kako od različitih građevinskih lobija, tako i od nelegalnih aktivnosti koje dolaze od samih čuvara šume, nažalost.
U osnovi, novim zakonom se unapređuje zaštita šuma i šumskog zemljišta kroz praktičniju organizaciju zaštite šuma i rigorozniju kaznenu politiku za prekršioce zakona, preciziraju se prava služnosti na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu, jasnije definiše šuma s posebnom namjenom, kao i postupak i nadležnosti za proglašenje šuma s posebnom namjenom, podizanje kvaliteta gospodarenja šumama u državnom vlasništvu te ukidanje naknade vlasnicima privatnih šuma za troškove stručnih poslova koje obavlja Uprava za šumarstvo.
Navedenim izmjenama, posebno one koje se odnose na regulisanje propisa vezanih za čuvanje šuma, trebale bi, osim boljeg gospodarenja šumama u državnom vlasništvu, potaknuti i vlasnike privatnih šuma na bolje gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. Novim zakonom smo omogućili i osnivanje pogona za proizvodnju peleta, koji osim proizvodnje ogrjeva, ima za cilj i adekvatno uređenje šumskog bogatstva, odnosno podizanje stepena kvaliteta šumskih područja, kao i ukupnog bržeg rasta šuma.
Ovim želimo omogućiti brže provođenje izdanačkih i degradiranih šuma u visoke šume. Aktivno radimo i na pošumljavanju od prošle jeseni i nastavljamo jesenju fazu pošumljavanja. Cilj nam je tih pola miliona novih stabala i nadamo se da će nam vrijeme, za razliku od proljeća ići na ruku. Kod prirodnih faktora, osim izdanačkih šuma, veliki problem predstavljaju mali šumski požari koji su ove godine bili češći nego inače. Blagovremeno lokalizovanje takvih požara je od ključnog značaja i tu sigurno moramo i hoćemo uložiti sredstva u modernizaciju opreme našeg preduzeća, počev od nabavke dronova, šumskih nadzornih kamera do bolje mehanizacije.
Protivožarni putevi su obnovljeni na većem dijelu naših šuma tako da ćemo nabavkom nove mehanizacije izaći iz ere konjske zaprege i našem preduzeću omogućiti savremene tehnologije kojima će im se olakšati odbrana od požara, ali i samo održavanje teže dostupnih dijela šumskog zemljišta.
Kada će početi s radom tvornica peleta koja će biti u vlasništvu Kantona Sarajevo?
Naši su planovi da ona počne s radom krajem ove ili početkom naredne godine. Ispunili smo sve neophodne uslove proizašle iz zakona, osigurali inicijalna sredstva u iznosu od 8,4 miliona KM, od čega ministarstvo izdvaja 6,37 miliona KM, a Sarajevo šume preostalih 2,1 miliona KM.
Pripremljen je dinamički plan i objavljen javni poziv za izradu idejnog rješenja, koji je otvoren do 16. septembra. Čim budemo imali idejno rješenje, slijedi javni poziv za kupovinu zemljišta. S obzirom na to da je zakon o javnim nabavkama kompleksan, ne možemo projicirati kad će sve to biti realizovano, ali ako javne nabavke budu išle svojim tokom, ne vidim razlog da projekat ne bude završen do kraja godine.
Nažalost, to ne znači da možemo odmah početi s proizvodnjom, jer moramo proći i neke kontrole i dopremanje repromaterijala, tako da vjerujem da ćemo ovu grijnu sezonu građane subvencionirati za nabavku peleta, a već sljedeće da ćemo iz proizvodnje pustiti naš pelet.
Da li se već sada može govoriti o konkretnim rezultatima učešća Bosne i Hercegovine na EXPO-u?
Ranije sam spominjao da imamo investicije na području Kantona Sarajevo vrijedne 200 miliona KM, što je viši iznos od onog koji smo uložili u EXPO, a koje su već u fazi realizacije. One su ostvarene direktnim posredstvom naših G2G i B2B susreta tokom boravka u Dubaiju. Potencijalni investitori uglavnom nisu voljni da se o njihovim planovima javno objavljuju detalji, ali onog trenutka kad budemo imali dozvolu da objavimo detalje, mi ćemo ih sigurno i objaviti.
Imamo mnogo ponuda, investitora koji žele doći i investirati u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, ali na kraju mi nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu (poslovne zone) koja bi tim kompanijama bila dostatna da izgrade svoje proizvodne pogone i pokrenu proizvodnju.
To nam je indikator da moramo primarno raditi na unapređenju poslovnog ambijenta, što podrazumijeva modernizaciju infrastrukture u poslovnim zonama, revidiranje poreske politike i zakona kako bismo se nametnuli kao destinacija pogodna i za velike investitore.
Što se tiče turizma i djelatnosti povezanih s njim, tu smo ostvarili rekordan rast u svim segmentima turističke industrije - od dolaska do broja noćenja turista i svakako najveći broj njih došao je iz zemalja Zaljeva, što je i bio jedan od naših primarnih ciljeva. Dakle, da privučemo turiste, jer realno to je naša grana privrede kojoj treba najmanje ulaganja i koju smo odmah mogli kapitalizirati.
Sa ciljem da olakšamo investitorima prilikom samog investicionog procesa, ali i postinvesticionog, osnovali smo i Agenciju za privlačenje investicija i privatizaciju u kojoj će raditi i tzv. One stop shop šalter koji će doslovno biti servis svim zainteresovanim investitorima, biti podrška prilikom administrativnih procedura i za sve drugo može biti od pomoći. Ovo je posebno važno jer mi u principu više ne trebamo privlačiti investitore, jer oni su već privučeni, nego zadržati i ne dozvoliti da odu u susjedne zemlje koje im trenutno nude sve ono što mi ne nudimo.
Uvjeravate da ništa nije bilo nezakonito u organizaciji učešća na EXPO-u. Čime to argumentirate?
Proveli smo cijeli postupak u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je delegirao četiri člana u komisiju za provođenje postupka javne nabavke, dva redovna i dva zamjenska, a u komisiji je bio i stručnjak Ureda za borbu korupciju koji je sve to dodatno pratio. Dakle, postupak je proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama sa jednim ponuđačem koji je imao jedino ekskluzivno pravo da bude glavni nosilac svih aktivnosti.
Sve je objavljeno na portalima javnih nabavki i svi, koji su iskazali interes da pregledaju našu dokumente, imali su kod nas slobodu da se najave i dođu da pogledaju. Završni izvještaj samo što nije došao i nakon što ga dobijemo i detaljno pregledamo, učinit ćemo ga dostupnim i javnosti. Sve smo proveli u skladu s propisima, našim privrednicima omogućili povezivanje s međunarodnom poslovnom zajednicom, napravili veze s vladama, naša zemlja predstavljena na globalnoj smotri nacija. I nije samo predstavljena, nego je pet mjeseci bila izložena svakodnevno i sve to za manje od onoga što smo predvidjeli.
Kako komentirate s aspekta privrede SDA-ovu viziju urbanističkog razvoja Kantona Sarajevo do 2035.?
Moram priznati da nisam imao vremena da ga pogledam detaljno, ali ono što sam vidio ne mogu nazvati vizijom. Prije bih rekao da je to još jedan predizborni pamflet i spisak pustih, nerealnih i neizvodih želja.
Da ne budemo na kraj srca, ima tu i realnih planova, ali to su stari, već ranije viđeni planovi, tako da nisu vizija ni u kojem smislu. S obzirom na to da se privreda direktno nigdje ne tretira, odnosno viziju poslovnih zona, poljoprivrednih i ruralnih oblasti, onda u tom segmentu nema potrebe ništa ni komentarisati.
Šta namjeravate učiniti ako ostanete ministar privrede nakon Općih izbora?
Kandidat sam za Parlament FBiH na predstojećim izborima i ne znam šta vrijeme donosi. No, kada bih imao priliku, svakako bih nastavio sve ono što sam počeo i kroz sistemski pristup nastavio raditi na razvoju preduzetničke infrastrukture, modernizaciji i širenju mreže poslovnih zona. Nastavio bih aktivnosti na ukidanju ili značajnom smanjenju parafiskalnih nameta, digitalizaciji usluga, ali i u interresornoj saradnji s resornim ministarstvima nastavili bismo aktivnosti na usklađivanju obrazovnog sistema sa potrebama privrede.
Svakako bismo nastavili raditi i na osiguranju pristupa povoljnijim izvorima finansiranja, a po usvajanju Zakona o javno-privatnom partnerstvu na omasovljavanju projekata zasnovanih na ovom modelu, a u planu nam je i katalogizacija koncesionih polja u Kantonu Sarajevo nakon provedenih neophodnih istraživanja. Ne smijemo zaboraviti ni na turizam - jačanje turističke ponude i usluga, kao i nizu drugih aktivnosti u smjeru jačanja i unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta.
