Agencija za ravnopravnost spolova BiH: Šta su joj ingerencije i ko je vječiti direktor?
Iako mnogi građani nisu čuli za ovu Agenciju, njen značaj u društvu je velik, posebno za ugrožene skupine koje traže svoja prava. Direktorica ove Agencije je Samra Filipović-Hadžiabdić, koja tu funkciju obavlja od samog osnivanje Agencije.
Za Klix.ba Filipović-Hadžiabdić je detaljnije objasnila status Agencije na nivou vlasti, u društvu, ali i na međunarodnom planu. “Kao direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH sam na poziciji rukovodeće državne službenice od uspostavljanja Agencije kao organizacione jedinice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Na ovu poziciju, koja je ekvivalent pomoćniku/ci minstra/ce, sam došla konkursnom procedurom”, kaže nam direktorica.
Zanimalo nas je i zašto Agencija za ravnopravnost spolova nije dovoljno zastupljena u javnosti, te zbog čega brojni građani i ne znaju da ona postoji.
“Ne smatram da Agencija nije zastupljena u javnosti. Samo u zadnja tri mjeseca smo različitim povodima bili u medijima više od 15 puta. Na primjer, prilikom obilježavanja Dana muškaraca, 16. Dana aktivizma za borbu protiv nasilja nad ženama, Ekpertne konferencije za sistem podrške za žrtve seksualnog nasilja u BiH, Promocije Gender indeksa za BIH i niza intervjua o različitim temama vezanim za ravnopravnost spolova. Također, redovno održavamo našu internet i Facebook stranicu na kojima se, pored aktuelnosti, mogu pronaći i drugi referentni materijali i informacije”, tvrdi Filipović-Hadžiabdić.
Osim uspostavljanja ravnopravnosti spolova u BiH, pitali smo i da li Agencija ima ikakve ingerencije kada je u pitanju Parada ponosa u Sarajevu, kao i da li su u njihovoj nadležnosti prava seksualnih manjina u BiH.
“Uposleni, uključujući i mene, smo prisustvovali prvoj Paradi ponosa. Također, u saradnji sa organizatorima smo bili veoma involvirani u organizaciju Parade i prevazilaženju različitih prepreka. Važno je istaći da je Agencija uspjela, u partnerstvu sa Vijećem Evrope i Sarajevskim otvorenim centrom, izraditi prvi Akcioni plan za LGBT koji je, i pored evidentnih prepreka u funkcionisanju, usvojen od strane Vijeća ministara BiH. Upravo je u toku urgencija prema svim institucijama vezano za provođenje aktivnosti koje su planirane Akcionim planom. Kao i sve institucije vlasti, Agencija radi na osnovu propisane zakonske nadležnosti, strateških dokumenata i akcionih planova koje donosi Vijeće ministara BIH”, pojašnjava nam direktorica.
Kada je upitanju rad Agencije, trenutno je u toku, kako nam je kazala, izrada Gender akcionog plana BiH (GAP), u čiju izradu su uključeni I entitetski gender centri. To je glavni strateški dokument Bosne i Hercegovine u oblasti ravnopravnosti spolova koji, između ostalog, omogućava i dobijanja donatorskih i IPA sredstava. Ovo je četvrta generacija Gender akcionog plana.
“U toku je i izrada Akcionog plana za implementaciju UN rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 ‘Žene ,mir i sigurnost’. Po implementaciji ovog akcionog plana smo prepoznati u regiji a i na međunarodnom planu, tako da smo pružali tehničku asistenciju za izradu akcionih planova Finskoj, Moldaviji, SAD, itd. Na samitu G7 je odlučeno da Evropska komisija bude partner Agenciji u implementaciji ovog akcionog plana”, objasnila je direktorica.
Između ostalog, zanimalo nas je i koji je bio budžet Agencije za ravnopravnost spolova u 2022. godini, međutim na to pitanje nismo dobili konkretan odgovor.
“Budžet Agencije za ravnopravnost spolova BiH je u okviru Ministrstva za ljudska prava I izbjeglice BiH, čiji je Agencija sastavni dio. Pored redovnog budžeta, Agencija je kordinirala FIGAP programom (Finansijski mehanizam za implementaciju GAP-a), kojeg je finansirala švedska SIDA. Ovaj program se implemetirao u koordinaciji sa entitetskim gender centrima”, odgovorila je Samra Filipović-Hadžiabdić.
Na kraju razgovora, direktorica Agencije za ravnoporavnost spolova naglasila je da je Agencija kao insitucija jedina dobila direktni (“Government to Government”) Sporazum sa SAD-om, preko USAID-a. U okviru Sporazuma proveden je projekat “Jačanje kapaciteta institucija za ravnopravnost spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH”. U okviru ovog projekta je finasirano pokretanje Kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u Sarajevu, Mostaru i Tuzli (Opća bolnica Sarajevo, SKB Mostar i UKC Tuzla).
Pronađena salmonela u pilećim filetima koji su izvezeni na hrvatsko tržište iz BiH
Javno pogubljen Iranac koji je osuđen za silovanje desetina žena tokom 20 godina
