Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH: Podaci o službenicima u KS ne trebaju biti sakriveni
U Registru je moguće pronaći podatke o neto platama svih zaposlenih i imenovanih. U bazi podataka nalazi se više od 20 hiljada imena i prezimena zaposlenih u javnom sektoru te imenovanih osoba na funkcijama izvršne i zakonodavne vlasti Kantona Sarajevo.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH govore nam kako objavljeni podaci u Registru ne trebaju biti sakriveni od javnosti.
"Svrha Registra zaposlenih u javnom sektoru u Kantonu Sarajevo je uspostava transparentnog, centralizovanog, kvalitetnog i učinkovitog sistema upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj službi Kantona Sarajevo. Ovom Odlukom je propisana obaveza svim organima uprave i institucijama iz člana 2. Odluke, da imenuju ovlaštene i odgovorne osobe za unos podataka zaposlenih u Registar. Vrste podataka koje treba unijeti u Registar za svakog zaposlenog su taksativno propisani u članu 5. Odluke, a isti se odnose na činjenice u vezi posla na koji je raspoređen, i to radno mjesto, kvalifikacije za obavljanje poslova na koje su raspoređeni, period zaposlenja u javnom sektoru, kao i osnovna plata koju prima iz budžetskih sredstava. Bez obzira na Odluku, navedeni obim i vrste podataka, po svom karakteru ne predstavljaju podatke koji trebaju biti sakriveni od javnosti, osim za radna mjesta koja po prirodi posla zahtijevaju tajnost takvih podataka u cilju zaštite integriteta posla i života izvršioca, kao što je na primjer radno mjesto u vezi istrage krivičnih djela i slično. Institucije, organi, ustanove, preduzeća i drugi subjekti javnog sektora, osnovani su u javnom interesu i njihov rad se zasniva na principu transparentnosti. U tom smislu, određene pojedinosti o zaposlenim u javnom sektoru, podliježu većoj kontroli javnosti i isti ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru", odgovorili su nam iz Agencije.
Kako dalje dodaju, objavljivanje podataka o zaposlenim u javnom sektoru je od utjecaja na privatni život tih osoba, ali, kako ističu, evidentno je postojanje javnog interesa za to ko obavlja poslove u subjektima javnog sektora osnovanim upravo u javnom interesu.
"Iako zaposlenici mogu imati štetne posljedice zbog davanja njihovih podataka, te posljedice ne mogu nadjačati javni interes u pogledu ostvarivanja principa transparentnosti rada subjekata javnog sektora kada je riječ o zapošljavanju. Samim tim, saglasnost zaposlenih za objavljivanje podataka u vezi posla koji obavljaju je irelevantna. Dakle, dostavljanje podataka o zaposlenim u Registar zaposlenih u javnom sektoru u skladu sa Odlukom o registru zaposlenih u javnom sektoru na području Kantona Sarajevo nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka", zaključili su iz Agencije.
Inače, Zakon o zaštiti ličnih podataka u članu 17. reguliše pitanje davanja ličnih podataka trećoj strani. U skladu sa odredbama ovog člana, kontrolor može dati lične podatke trećoj strani ukoliko ima pravni osnov da dobije i dalje obrađuje lične podatke koje traži. Pravni osnov za davanje ličnih podataka može biti, prije svega utvrđen javni interes, a potom zakonom utvrđena nadležnost ili zakonit interes treće strane te saglasnost nosioca ličnih podataka.
