Akademkinja Pašalić Kreso pisala Hoti-Muminović: SAFER nije dobar, ne treba izmišljati toplu vodu

SAFER je nazvala zanimljivim akronimom koji plijeni pažnju te je mišljenja da dokument ima "veoma malo materijala za ono čemu je podnaslovom namijenjen", a to je reforma predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Također je poručila da popravljanja, ubijeđivanja da je riječ o pogrešnom razumijevanju, uz dodavanje drugačijih tumačenja i značenja, ne mogu promijeniti ono što je napisano "crno na bijelo".

Pašalić Kreso je napomenula da je od 2008. godine članica ANU BiH te da godinama, kako je navela, okuplja i sarađuje s članovima Odbora za pedagoške nauke ANU BiH. Navela je da je riječ o vrhunskim stručnjacima, doktorima nauka i naučnicima u oblasti odgoja i obrazovanja. Hoti-Muminović je ukazala na još jednu stvar.

"Za ovu priliku neću predstavljati sebe, niti rezultate moje višedecenijske karijere u oblasti pedagoških nauka, niti članova Odbora, jer se sve može naći na stranici ANU BiH, ali moram da kažem da smo i ja i moje kolegice i kolege itekako stručni da procjenimo tekst koji ste ponudili javnosti i da možemo potvrditi njegovu neupotrebljivost za ono za šta je podnaslovom određen", istakla je.

"Ništa konkretno"

Također je konstatovala da strani autori dokumenta nude univerzalan rukopis za svaku priliku i za svaku društvenu zajednicu te da se Bosna i Hercegovina više nesuvislo i pogrešno usput spominje u dva-tri pasusa.

"Ovo je tek toliko da ponude našem obrazovanju neizvjesnu budućnost u 'postnormalnim vremenima' i osposobljavanje učenika za 'pismenost o budućnostima' i prikriju nepoznavanje naših prilika i neprilika. Jasno je da se u ovom tekstu ne može prepoznati ništa konkretno što može najaviti zadovoljenje potreba našeg javnog obrazovnog sistema. Potrebe nekog privatnog možda da", dodaje.

Sve joj djeluje nedorečeno, užurbano i nesigurno, jer nas u "'postnormalnim vremenima' očekuje 'haos' i 'umnožene kontradikcije'". Pašalić Kreso je utoliko više zabrinuta zbog najave da SAFER može poslužiti kao model za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Pri stavu je da je dokument daleko od reforme te da bi se nešto reformisalo potrebno je dobro poznavati formu.

"Morate egzaktno utvrditi šta to treba mijenjati i zašto? Koje su slabe tačke? Svi o tome govorimo svakodnevno, u javnom prostoru se ističu mnoge slabosti, ali bez egzaktnog upoznavanja stvarnog stanja, nema ni prave promjene. Dakle, treba konačno provesti jedno vrlo temeljito i sveobuhvatno istraživanje te stvoriti jasniju sliku o našem odgojno-obrazovnom sistemu na osnovu čega bi se mogla definirati barem SWOT matrica i osmisliti osnovne smjernice reforme", dodaje.

"Ne treba izmišljati toplu vodu"

Poručila je resornoj ministrici i to da Kanton Sarajevo, kao i ostatak zemlje, zaslužuju malo više poštovanja i uvažavanja onoga što trenutno imamo i što je ostvareno od stalne priče "sve počinje od danas", "sve počinje od mene", uz nepoznavanje ili brisanje onoga što je ranije ostvareno.

"Pitam se kad će naši političari, ministri i drugi funkcioneri početi shvatati da historija ne počinje od njih i da ne treba započinjati svaki novi mandat izmišljanjem tople vode", naglasila je.

Imala je još jednu sugestiju za ministricu, a koja se odnosi na dokument SAFER.

"Trebalo je, draga ministrice Hota-Muminović, prije nego što angažirate tri strana autora, čiju reputaciju ne mogu u ovoj prilici da kvalifikujem, i objavite reformu na osnovu njihovog rada, da se okrenete oko sebe i da vidite da 60 godina tu pored vas postoji Odsjek za pedagogiju, duže od 70 godina Pedagoška akademija (danas Pedagoški fakultet), duže od 70 godina ANU BiH, armija nastavnika i profesora, mnoge nevladine organizacije. Dakle, ogroman kadrovski potencijal za izradu mnogo primjerenijih dokumenata za našu obrazovnu realnost i budućnost", ocijenila je.

Svrstavanje u red država oslobođenih kolonijalizma

Pašalić Kreso je ogorčena time što se Bosna i Hercegovina SAFER-om svrstava u, kako je zaključila, neku novonastalu državu, oslobođenu kolonijalizma, niskog obrazovnog nivoa, a zbog kojih postoji britanski Centar za postnormalne politike i futurističke studije (CPPFS) koji je učestvovao na izradi SAFER-a.

"Kako bi se jednostavno toj sredini, bez upoznavanja njenih specifičnosti i bez puno pitanja nametnuo gotov model koji treba da ih osnaži i uvede u razvijeni svijet, ma šta to značilo. Ideološku i religijsku orijentaciju vaših autora, iako je vidljiva, ne želim da procjenjujem. Vi o tome bolje znate, pa neka ostane za drugu priliku", dodaje.

Hoti-Muminović je sugerisala i to da dokument "oslobodi" podnaslova, da mu oduzme mogućnost da predstavlja ili služi za reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja.

"Neka ostane zainteresiranim za čitanje i njihov sud, kao što bi bilo dobro da našoj javnosti ponudite npr. prijevod ili kopiju originala obrazovne politike Finske objavljene 2020. ili neke druge slične vrijedne putokaze kako se priprema reforma obrazovanja u pojedinoj zemlji", istakla je.

Mišljenja je da mnoge dobre ideje i iskustva reformiranja obrazovanja mogu ponuditi Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija.