BiH
0

Aktivisti: Azili za pse su logori, ne dozvolimo eutanaziju životinja

Piše: A. U.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Savez udruženja za zaštitu životinja BiH postavio je info štand na Vilsonovom šetalištu kako bi skrenuo pažnju građana na stvarne uzroke problema napuštenih životinja.

Aktivisti su na štandu ponudili osvježenje zainteresovanim građanima te potpisivanje peticije protiv izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Štand je privukao veliku pažnju naših sugrađana svih dobi.

"Cilj postavljanja info štanda je upoznavanje javnosti sa stvarnim uzrocima problema napuštenih životinja na ulicama. Želimo objasniti građanima kako su psi na ulici posljedica, a ne uzrok problema. U svjetlu podonošenja inicijative za izmjenom i dopunom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, izuzetno je bitno građanima objasniti zašto se zakon ne treba mijenjati, već samo provoditi. Također, želimo im pojasniti šta znači biti odgovoran vlasnik životinje, koliki je značaj kastracija i sterilizacija, zašto je postojeći zakon dobar te ko je kriv za situaciju sa kojom se svakodnevno suočavamo na terenu", objasnila nam je aktivistica Jelena Paunović.

Paunović nam je objasnila i kako izmjename i dopune zakona, koje je predložila poslanica Nermina Zaimović-Uzunović, na već postojeće odredbe samo dodaju trošak eutanazije.

"U praksi to izgleda ovako - po postojećem zakonu. životinja nakon osam dana od zbrinjavanja u azilu mora biti veterinarski obrađena (sterilisana, čipovana i tretirana protiv parazita), a na sve to Uzunović sada dodaje i eutanaziju nakon samo 15 dana boravka u azilu, ukoliko se životinja ne udomi. Mislite li da je psa moguće udomiti za taj vremenski period? Također, troškovi eutanazije uopće nisu mali", dodala je Paunović.

Aktivisti objašnjavaju i kako je jedan od najvećih problema i nepostojanje Pravilnika o identifikaciji pasa i mačaka. Nepostojanje centralnog registra životinja u vlasništvu je jedan od osnovnih uzroka problema sa napuštenim životinjama. Za napuštanje ili nesterilisanje životinja, niko ne odgovara. Zlostavljanje životinja je također kažnjivo i po krivičnim zakonima, ali za kažnjavanje nadležni imaju vrlo malo sluha.

Aktivisti su građanima skrenuli pažnju i na problem sa postojećim azilima za životinje i navode kako je praksa pokazala da na nivou cijele BiH postoje samo „logori za pse“. Smatraju da se u rješavanje ovog problema moraju uključiti svi zakonom obavezani nivoi vlasti, od Ureda za veterinarstvo, preko veterinarskih inspekcija, policije, sudova, tužilaštva, pa do običnih građana.

Navode da pas na ulici nije svojom voljom, i da je krajnje vrijeme da nadležni rade posao za koji su plaćeni. Napomenu li su kako je samo sarajevska kafilerija pse ubijala duže od pola stoljeća, a nisu uspjeli zaustaviti rast populacije neželjenih jedinki.

Humano upravljanje popuplacijom napuštenih životinja kroz prograne sterilizacija, promocije udomljavanja i kažnjavanje neodgovornih jedini je put ka sistemskom rješenju, poručili su aktivisti.