Alarmantna situacija u Ustavnom sudu BiH: Blokade iz RS-a znače da svaku presudu donose strane sudije
"Izvršen je pritisak na još jednog kolegu koji je u januaru otišao u prijevremenu penziju. Na ovaj način je onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću gdje je šest domaćih sudija, a najmanje pet je potrebo za kvorum. U prošlosti je upravo Veliko vijeće odlučivalo o najviše predmeta. Ipak od novembra 2022. već 17 mjeseci sud može isključivo odlučivati u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri strana suca", kazala je Galić.
Upozorila je da se radi o alarmantnoj situaciji koju će najviše osjetiti građani.
"Najviše je apelacionih predmeta, gdje se građani obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im povrijeđena prava zagarantovana Ustavnom BiH", dodala je Galić.
Predsjednica Suda je prezentovala rezultate iz prošle godine kazavši da je u 2023. godini iz predmeta apelacione nadležnosti zaprimljeno 5.465 predmeta, da je riješeno njih 1.465 a da je preko osam hiljada neriješenih predmeta.
Kada je riječ o ocjenama ustavnosti zaprimljena su nova 32 predmeta, riješeno je 24, a neriješeno 11.
Gotovo pet puta manje riješenih predmeta
Ako ih usporedimo s proteklim godinama broj primljenih predmeta je ostao na razini prosjeka prošlih pet godina. Broj završenih (oko 1.500) je značajno manji od prosjeka 5.300 predmeta. Dodala je da se kontinuirano povećava broj neriješenih predmeta, te da je trajanje procesa sa prosječnih 20 produženo na 38 mjeseci.
Predsjednica Suda je kazala da iako se radi o padu da je riječ o uspjehu, jer se Sud prilagodio gotovo nemogućoj situaciji. Koliko je situacija alarmantna govori i podatak da su svi predmeti riješeni na plenarnim sjednicama, što je duplo više nego za prethodnih 13 godina zajedno.
Galić je podsjetila na izvještaj Venecijanske komisije koja je također izrazila zabrinutost jer Sud ne radi u punom kapacitetu.
Prisutnima se obratio i potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman koji je podsjetio da je Sud definisan kao nezavisna vlast, te da je zapravo čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti.
"Obaveza svih institucija je da poštuju odluke Ustavnog sud, a pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na nezavisnost Ustavnog suda", kazao je Ćeman.
Osvrnuo se i na pitanje izvršenje odluka Ustavnog suda kazavši da Sud to povremeno prati.
"Napad na sudstvo je napad na državu"
"Odluke ne samo ovog nego svakog Suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba ispoštovati, ako se to ne dogodi onda imamo ono što se "ius nudus", odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni", kazao je Ćeman.
Iznio je podatke da je osam odluka ocjene ustavnosti ostalo neizvršeno te 31 predmet apelacione nadležnosti.
"Ako se statistički gleda to je zanemarivo, međutim kada znamo sadržaj onda to za posljedicu ima veoma ozbiljnih ugrožavanja pravnog poretka", istakao je Ćeman.
Sutkinja Helen Keller se također objavila i ponovila da je situacija u Ustavnom sudu BiH veoma alarmantna.
"Napad na sudstvo u BiH izgleda prati globalni trend. Napad na sudstvo o ovoj zemlji je prijetnja i to znači da se zakon ne sprovodi. Ako su pisani zakoni zaštićeni Ustavnim sudom onda su i građani ove zemlje zaštićeni. Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje", kazala je Keller.
Podsjetila je kako su u decembru vlasti RS-a tražili ostavku stranih sudija, i pojasnila da bi to značilo i prestanak funkcioniranja Suda.
"Nastavit ćemo da vršimo svoj mandat dok god postoji Sud jer time ustavni sud ostaje samoodrživ. Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali gledamo u budućnost zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudija je veliki. To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici Suda, što je iscrpljujuće", poručila je Keller.
Podsjetila je kako trenutni omjer tri strana i tri domaća suca nas stavlja u daleko od onoga što je Ustav.
"Na ivici smo funkcioniranja politička blokada mora biti okončana brzo", upozorila je na kraju Keller.
Na kraju se obratila i sutkinja Seada Palavrić.
"Oni koji ne žele strance oni zapravo ne žele domaće sudije. Kada bi imali kvorum onda bi se odluke donosile u Velikom vijeću", pojasnila je Palavrić.
