Ambasada Makedonije u BiH: Promjena imena nije "gorka tableta", sačuvali smo nacionalni identitet

Kada bi Makedonija mogla postati članica NATO-a i EU u slučaju da opcija "za" odnese prevagu?

Saglasno rokovima u Prespanskom dogovoru, nakon uspješnog referenduma i ratifikacije Sporazuma u skupštinama obje države potpisnice, očekuje se prijem u NATO savez tokom sljedeće godine, dok bi otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom trebalo početi u junu 2019 godine. Danas je otpočeo tzv. 'screening' Evropske unije, proces koji znači pripremu za otvaranje pregovora s EU i usoglašavanje domaćeg sa evropskim zakonodavstvom.

Ukoliko opcija "ne" bude većinska, kakvo razdoblje predstoji za Makedoniju i koje su moguće posljedice (negativne i pozitivne)?

Postoje tri opcije - 'za', koja vodi do članstva u NATO i EU, demokratizacije zemje i ekonomskom napretku, teoretski moguća 'ne' koja će dovesti do ponovnog zastoja u euroatlantskim integracijama, ekonomske stagnacije i političke krize, kao i slučaj nedovoljnog cenzusa, odnosno odziva birača ispod 50 posto, pri čemu će nadležne institucije nastaviti sa procesom ratifikacije i implementacije Sporazuma, pošto je referendum konsultativnog karaktera, odnosno nije obvezujući. Htio bih napomenuti da Referendum nije takmičenje između političkih stranaka, nego nošenje odluke o dobrobiti države i naroda ili zastoja na svim poljima.

Kakvo je trenutno stanje odnosa između Makedonaca i Albanaca u odnosu na početak 21. vijeka?

Područje Makedonije je uvijek bilo mjesto gdje su se poštovale druga nacionalnost, vjera i tradicija. Uspješnost Republike Makedonije, koja predstavlja multietničko i multikonfesionalno društvo, kao i poštovanje principa suživota sa drugima, može da posluži kao primjer za države u regionu, pa i šire.

BiH i Makedonija imaju dobre odnose. Kako gledate mogućnost razvoja istih u kontekstu dva moguća ishoda referenduma u Vašoj zemlji?

Republika Makedonija i BiH imaju tradicionalno dobre odnose u svim oblastima, ne samo političke, nego i dobru ekonomsku suradnju, a posebno suradnju u oblasti kulture. Naše dvije zemlje vezuje zajednička historija i kultura.

Svakako, potrebno je unapređenje odnosa, prije svega trgovačke razmjene, ali ima mogućnosti na svim poljima.

U ovm kontekstu, htio bih da napomenem potpisivanje Ugovora o prelasku državne granice sa ličnom kartom između Vlade Republike Makedonije i Vijeća ministara BiH, kao i buduće otvaranje redovne aviolinije Sarajevo - Skoplje.

Odnosi Republike Makedonije i BiH ostaju konzistentni i bilo kakav ishod referenduma neće uticati na prijateljske odnose dviju država. Naravno, pozitivni ishod referenduma dao bi samo dopunski poticaj razvoju bilateralne suradnje.

Kako ide gradnja autoputeva u Makedoniji, koliko imate kilometara i koliko kilometara je u izgradnji? To nas zanima jer u BiH (posebno u FBiH) imamo mali nepopularan zastoj.

U toku je intenzivna izgradnja autoputeva na panevropskim koridorima. Kompletiran je autoput od granice sa Srbijom do grčke granice, puštanjem u upotrebu dionice Demir Kapija - Smokvica, na panevropskom koridoru X u dužini od 26 kilometara. U toku je izgradnja dionica Kičevo-Ohrid, u dužini od 58 kilometara, po cijeni od 411 miliona eura, kao i i dionica Miladinovci - S.v Nikole -Štip u dužini od 56 kilometara, po cijeni od 226 miliona eura.

Ove dionice su dio panevropskog Koridora VIII, omogući će bolje povezivanje istočnog i zapadnog dijela Makedonije i , u široj perspektivi, povezivanje Jadranskog i Crnog mora, preko Bugarske i Albanije. Također, otpočet je tenderski postupak za izgradnju autoputa Skoplje - Priština, odnosno dio do makedonske granice u dužino od cca. 13 km. Bez dionica u izgradnji, u Makedoniji trenutno ima oko 260 kilometara autoputa punog profila.

Kvalitetna putna infrastruktura je jedan od osnovnih preduslova ekonomskog napretka. Iskreno se nadam da će BiH isto nastaviti sa brzom izgradnjom autoputeva, zbog ekonomskog napretka i boljeg regionalnog povezivanja.