Američka naučnica bh. građanima: Ložite i vozite manje, svaki dolar protiv zagađenja stvorit će 30 novih
Hassett-Sipple održala je u utorak javnu tribinu u organizaciji Udruženja "Eko akcija" iz Sarajeva o temi "Posljedice zagađenja zraka po javno zdravlje". Ono što je zanimalo našu ekipu jeste povlačenje paralele između stanja u Sarajevu i sličnih problema u američkim gradovima. Iz toga je Hassett-Sipple izvela niz zaključaka koji se mogu aplicirati na bh. društvo, a koristeći pozitivno iskustvo iz svoje zemlje.
Poređenje sa Amerikom
"Zagađenje zraka u Sarajevu i drugim krajevima BiH koje se najviše pojavljuje zimi, a manifestira se u obliku 'blijedog neba', bilo je karakteristično za mnoge američke gradove sredinom 20. vijeka. Sjedinjene Američke Države napravile su ogroman napredak u posljednjih nekoliko decenija, a kako bi savladale veliki problem zagađenja. U rješavanju su učestvovali svi nivoi vlasti kako bi kreirali kvalitetne programe upravljanja čistoćom zraka. Rezultat dostizanja novih standarda rezultirao je smanjenjem frekventnosti i raširenosti vidljivog zagađenja zraka", rekla je Hassett-Sipple.
Ipak, nevidljivo zagađenje zraka je također štetno, a posljednja istraživanja su pokazala da i niske koncentracije određenih štetnih supstanci mogu biti opasne po zdravlje stanovništva. Dakle, pored velikog napretka pred SAD-om stoji veliki posao kada je riječ u smanjenju zagađenosti.
Statistika
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i presjeku godine "State of Global Air", Bosna i Hercegovina je jedna od najzagađenijih država u Evropi.
"Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, od 1970. do 2016. godine zabilježen je pad šest najvećih polutanata (PM2.5, PM10, SO2, NO2, VOCs, CO i Pb) za čak 73 posto. Zanimljivo, ovaj napredak se desio u periodu rasta ekonomije i kada su zabilježena povećanja trošenja goriva i drugih energenata", kazala je naša sagovornica.
Kada je riječ o benefitu od ulaganja u čišći zrak, za svaki uloženi dolar vraćeno je čak 30! Samo u 2010. godini, koristeći Zakon o čistom zraku iz 1990. godine (Clean Air Act Amendments), a reducirajući koncentraciju PM2.5 i ozonskog zagađenja, broj ranih smrtnih slučajeva reduciran je za 160.000, spriječeno je 130.000 srčanih udara, 13 miliona izgubljenih radnih dana zbog bolesti i 1,7 miliona astmatičnih napada. Za 2020. godinu planirano je spriječiti 230.000 slučajeva rane smrti, 200.000 srčanih udara, 17 miliona izgubljenih radnih dana i 2,4 miliona astmatičnih napada.
Što funkcioniše u SAD-u može i u BiH
"Rješenje za BiH se krije u provjerenim načinima reduciranja zagađenja, koji su iskorišteni u SAD-u, Švedskoj i drugim državama. Prvo i osnovno – mora postojati plan koji uključuje velike stacionirane zagađivače (termoelektrane i željezare), mobilne zagađivače (auti, autobusi, avioni, kamioni...) i područne zagađivače (lokalni sistemi grijanja). Planirati dramatično smanjiti zagađenja uzrokovana radom motora s unutrašnjim sagorijevanjem, a kroz uvođenje standarda za čišće motore i čišća goriva. Također, treba planirati moderniziranje velikih postrojenja. One sredine koje nisu u stanju pratiti standarde treba da rade na tome da zagađenje bar ne povećavaju", rekla je Hassett-Sipple.
Dodaje da treba postojati plan za podizanje svijesti i rada na terenu koji uključuje pravilno korištenje drveta kao energenta – koje drvo paliti, kako ga paliti, gdje i u kojim pećima.
"Također, treba raditi na programu postepenog smanjenja broja automobila s dizelskim motorima, pogotovo starih verzija. Vlast bi trebala olakšati vlasnicima takvih automobila subvencijama prilikom prodaje starih ili kupovine novih auta. Država treba ovaj plan koordinirati s privatnim i javnim kompanijama, a u vezi s organizacijom efikasnijeg transporta robe i usluga", tvrdi naučnica.
Svijest naroda
"Izuzetno je važno graditi svijest o utjecaju zagađenja na zdravlje, a posebno na populaciju djece, starijih osoba i onih s postojećim srčanim i plućnim manama. Također, svijest se mora graditi i o ekonomskoj neisplativosti zagađenja – turisti i poslovni ljudi manje dolaze u Sarajevo u periodu kada se aerodrom zatvara zbog smanjene vidljivosti koju nerijetko uzrokuje upravo vidljivo zagađenje", uvjerava nas Hassett-Sipple.
Kako kaže, građani bi pratiti informacije o koncentraciji štretnih materija u zraku, a u slučaju povećanja poduzeti sljedeće korake: smanjiti naporne fizičke aktivnosti, smanjiti aktivnosti izvan kuće, promijeniti raspored aktivnosti i izbjegavati glavne ceste.
"Svi građani mogu učestvovati u smanjenju zagađenja. Trebali bi manje koristiti vlastite automobile, a povećati korištenje javnog prijevoza, bicikala ili pješačenja. Termostate u stanovima držati na što je moguće nižem nivou. Ne paliti lišće, smeće, plastiku i gume. Treba redovno održavati filtere ispušnih gasova na automobilima. Reducirati pušenje i upotrebu kamina ili šporeta na drva kako bi smanjili zagađenost i unutar doma", kaže Hassett-Sipple.
Za kraj, naučnica naglašava kako se promjene neće desiti preko noći i da za smanjenje zagađenja treba puno vremena.
"Dobra vijest je da se zagađenje može smanjiti i da je cijena promjene ponašanja i funkcionisanja sistema naposljetku manja od benefita koje će donijeti čišći zrak", zaključuje predstavnica Agencije za zaštitu okoliša SAD-a.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
