Američke agencije: U BiH će 2050. živjeti oko osam posto manje stanovništva

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države evropskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje evropskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. Srbija će, s pet i pol miliona stanovnika, biti na samome dnu evropske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Evropi predviđa se samo Litvaniji, Latviji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 miliona i 200 hiljada stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije evropske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.