Američki analitičar: BiH, zemlja sa tri predsjednika, 13 premijera i bez pristojne vlade
U tekstu koji je napisao za site Theatlantic.com, američki novinar i politički analitičar Franco Galdini Bosnu i Hercegovinu naziva "zemljom sa tri predsjednika, 13 premijera i bez pristojne vlade", osvrćući se na činjenicu kako je američko posredovanje u stvaranju Dejtonskog sporazuma 20 godina nakon rata BiH pretvorilo u haos.
Sljedećeg mjeseca se obilježava 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini koji je trajao više od tri i po godine i u kojem je stradalo više od 100.000 ljudi, te raseljeno više od dva miliona ljudi.
Ipak, sudeći prema riječima Richarda Holbrookea, američkog diplomate i glavnog arhitekte ovog ugovora, Dejtonski sporazum je donijela "nestrpljiva američka administracija koja je bila odlučna samo u jednom - da okonča rat, a ne da uspostavi temelje održive i države sposobne za opstanak".
Dvadeset godina kasnije pokazalo se da je Holbrooke bio upravu.
Dejtonski sporazum je, piše Galdini, stvorio vizantijski vladajući sistem koji, umjesto da rješava konflikt, samo još više produbljuje razlike i podjele koje su se javile nakon rata, pa je tako Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta - Federaciju i Republiku Srpsku, da bi potom bila podijeljena na deset kantona. Brčko je dobilo poseban status distrikta, dok se predsjednici rotiraju kao predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
"Sa populacijom od 3,8 miliona ljudi, Bosna i Hercegovina ima tri predsjednika, 13 premijera, više od 180 ministara i 700 članova parlamenta. Rezultat je haotično političko ustrojstvo. Podjele se osjete u svim dijelovima zemlje, u svakom životnom aspektu. U Mostaru, sve je podijeljeno na dvoje, pa tako postoje i dvije različite kompanije koje odvoze smeće - u istočnom, bošnjačkom dijelu, tu je Kosmos, a u zapadnom, hrvatskom dijelu - Parkovi, baš kao što i škola ima dva imena - Mašinsko-saobraćajna na bosanskom, te Prometna škola na hrvatskom", kaže aktivist Đenan Jelin.
Ova podvojenost svega, piše Galdini, može se činiti i komičnom, a Dejtonski sporazum je donio mnogo štete Bosni i Hercegovini i njenom razvoju.
"Politički sistem koristi Dejton za uspostavljanje moći. Dejton je prikladno žrtveno janje i izgovor zašto se ništa ne uradi po pitanju pljačke državne imovine i rastuće korupcije", kaže Nermina Mujagić, profesorica sa Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
O ovom političkom sistemu, nastavlja Galbani u tekstu, koristi imaju samo ratni profiteri i politički moćnici, skupa sa svojim porodicama i prijateljima. Ogroman problem je i nezaposlenost društva, a procjenjuje se kako je 40 posto stanovništva nezaposleno, od čega je 60 posto mladih, koji napuštaju ovu zemlju u potrazi za boljim životom u Evropskoj uniji.
Na površini, sve se čini uredu, kao da je država obnovljena. Ipak, to su samo privid i obmana, a dokaz za to su brojni protesti i demostracije, kao što je onaj koji se dogodio u februaru 2014. godine koji se proširio po čitavoj državi.
Vlada Republike Srpske proteste je opisala pokušajem da se rastavi njihov entitet, te uspjela u zaustavljanju te "zaraze", dok su političari u Federaciji započeli kampanje protiv radnika, nazvavši ih huliganima i narkomanima, koristeći nacionalnu retoriku kako bi podijelili demonstrante.
Nadajući se da će ući u EU, Bosna provodi nove reforme kojima podupire ekonomske reforme, uključujući čak i više privatizacije. No, reforme su dobile oštre reakcije iz EU, koja ih naziva "nejasno definiranim" i "u najboljem slučaju djelimičnim". Povrh svega, ove reforme ne rade ništa kako bi riješile ključni problem ove države - hroničnu krizu vlasti, zaključuje Galdini.
