Analitičari o aktuelnim odnosima Sarajeva i Zagreba: Izbornim zakonom do podjele BiH
Građani bh. entiteta Federacije BiH (FBiH), Hrvati, Srbi, Bošnjaci i "ostali" (manjinski narodi) mogu glasati za članove Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog ili hrvatskog, ali ne i srpskog naroda. To im garantuju Ustav i Izborni zakon (IZ) BiH. Mišljenja o tome da li se ova odredba (zlo)upotrebljava u nekom izbornom inžinjeringu su podijeljena, piše Deutsche Welle.
U FBiH, "ostali", među kojima Jevreji i Romi, mogu glasati za Bošnjaka ili Hrvata u Predsjedništvu BiH, ali se ne mogu kandidovati za tu funkciju, jer nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Kako je riječ o klasičnoj diskriminaciji, Jakobu Finciju i Dervi Sejdiću nije bio problem da pred Evropskim sudom za ljudska prava dobiju parnicu protiv BiH, ali ta presuda do danas nije provedena, kao što nisu provedene ni neke druge presude koje se odnose na "neregularnosti" u IZ BiH. Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, izbor konstitutivnih i "ostalih" u bh. entitetu Republici Srpskoj sužen je na kandidata iz reda srpskog naroda. Problemi Srba iz FBiH, koji se također ne mogu kandidovati na izborima za Predsjedništvo BiH, u sjeni su "legitimnog predstavljanja" i teških riječi na relaciji Zagreb-Sarajevo.
HDZ BiH insistira na "legitimnom predstavljanju" kroz izmjene IZ. Postojeći, kako tvrdi HDZ, omogućava Bošnjacima da "Hrvatima biraju predstavnike u institucijama vlasti", a kao primjer navode Željka Komšića. Ogorčenost je veća time što Komšić, iako Hrvat, nije kandidat HDZ-a i ne odražava etno-nacionalne već građanske principe. A to je u suprotnosti sa politikom HDZ-a BiH.
"Nikada nećemo pristati na koncepte građanskog univerzalizma i bosanskog integracionizma", navodi se na internet stranici HDZ-a BiH, uz objašnjenje da se pomenuti principi u praksi manifestiraju kao "etnička majorizacija".
Svako za svoje
Načela "legitimnog predstavljanja" za Deutsche Welle pojašnjava Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja.
"Legitimno zastupanje podrazumijeva, primjerice, da za izaslanike Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH mogu glasati samo Hrvati iz FBiH, jer su oni specifični demos čijem je predstavljanju Ustavom namijenjeno to tijelo. Isto vrijedi i za izaslanike Kluba Bošnjaka, Srba i ostalih, dakle za doslovno cjelokupnu populaciju FBiH, jer niko nije isključen iz prava na legitimno predstavljanje. Danas, međutim, imamo mogućnost da neko postane izaslanik u Klubu Hrvata a da pri tom za njega nije glasao niti jedan građanin FBiH koji se na popisu izjasnio kao Hrvat, zbog čega je Ustavni sud BiH u predmetu 'Ljubić' proglasio neustavnim odgovarajuće odredbe Izbornog zakona BiH", kaže Sitarski.
Sitarski smatra da aktuelni Izborni zakon krši i druga načela predstavničke demokratije, "poput jednake vrijednosti (proporcionalnosti) glasa svakog birača unutar svakog specifičnog demosa". To pojašnjava na primjeru Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) i Posavskog kantona. Svaki daje po jednog delegata u Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH, iako u BPK (Goražde i okolina) prema posljednjem popisu stanovništva, žive 24, a u Posavskom kantonu 33.600 Hrvata.
Dvostruka mjerila
Prema aktuelnom IZ ranije su u Predsjedništvo BiH birani i kandidati HDZ-a BiH Dragan Čović, Ante Jelavić, Ivo Miro Jović, ali se "problem" pojavio kada je u Predsjedništvo BiH prema istom IZ izabran Željko Komšić.
Politički analitičar Mladen Bošnjak podsjeća da je aktuelni IZ na snazi praktično od završetka rata.
"Kada se pojavio Željko Komšić to je bio problem, ali ne na štetu hrvatskog naroda, već ešalona bezvrijednih mediokriteta koji su morali napuštati kabinete i komisije Dragana Čovića, Ive Mire Jovića... Problem su bili Komšićevi savjetnici, boga pitaj odakle, a nisu rođaci, pajde, ni HDZ-ovi uhljebi. Da bi se tome stalo ukraj, treba mijenjati IZ. A, za takvo nešto, objektivno postoji samo jedan način: Teritorij! Kantoni u kojima su Hrvati većina. U tom slučaju HDZ dobija sigurno izbore, a nazire se i teritorijalni integritet, odnosno Herceg-Bosna", kaže Bošnjak.
Priča o IZ BiH preliva se preko zapadnih granica ove zemlje, gdje se na pripadnike, kako HDZ ističe, "ugroženog konstitutivnog naroda" ozbiljno računa u svakom izbornom ciklusu. Susjedi BiH često su se bavili unutrašnjim bh. prilikama. Posljednjih godina to čine pozivajući se na to da su "garanti" Dejtonskog sporazuma, iako takva formulacija u međunarodno-pravnom smislu ne postoji. OHR podsjeća da Sporazum iz Daytona nisu potpisali "garanti", nego "strane" - BiH, Hrvatska i Srbija, uz napomenu da susjedi imaju obavezu poštovati teritorijalni integritet BiH. Međutim, nedavna tvrdnja bivšeg saborskog zastupnika Miroslava (Franje) Tuđmana kako se "višenacionalne države raspadaju" i da "unitarna BiH nema budućnost", u Sarajevu nije doživljena kao prijateljska.
Mladen Bošnjak: "Šarlatanski igrokaz"
Oštro se reagiralo i na posjetu Milorada Dodika Zagrebu i srdačan prijem koji su mu priredili Zoran Milanović i Andrej Plenković. Nedugo nakon zagrebačkih razgovora Dodik je najavio i deklaraciju o mogućem "izlasku Srba i Hrvata iz BiH". Nakon posjete Dodika Zagrebu i komentara bivšeg saborskog zastupnika Miroslava (Franje) Tuđmana, u reakcijama u BiH oživljena su sjećanja na Karađorđevo i rješenja iz devedesetih koja su, također, podrazumijevala "izlaske naroda".
U Zagreb su potom stigli i Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Razgovarali su sa Plenkovićem, ali do susreta Milanović-Izetbegović nije došlo zbog Izetbegovićevog insistiranja da hrvatski predsjednik prvo razgovara sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem. Milanović, kako je rekao, želi razgovarati samo sa onima koji su najviše u poziciji da artikulišu stavove tri konstitutivna naroda u BiH. O razgovoru sa Komšićem i ne pomišlja, dok se u kritikama prema BiH posljednjih dana, kako pišu portali, trudi nadmašiti i najvatrenije HDZ-ovce. Slobodna Evropa prenosi i najave Milanovića da bi i njegova podrška ulasku BiH u NATO mogla biti uslovljena izmjenom IZ BiH.
Podjele i ratni ciljevi
Mladen Bošnjak, komentirao je za DW nedavne zagrebačke razgovore. "Neozbiljno! Nediplomatski! Koga je primio hrvatski premijer? Nemušta dodvoračka saopćenja kažu 'predstavnike triju naroda' i 'šefove vodećih stranaka u BiH'. Šta to znači u diplomatskom svijetu? Naši su mediji dali veoma ozbiljnu konotaciju ovom šarlatanskom igrokazu od kojega koristi nema apsolutno niko. Notorna je činjenica da je BiH jedna od rijetkih zemalja, ako ne i jedina od koje je Hrvatska diplomatski i vanjskopolitički superiornija. I na njoj smušeni Plenković i dezorijentirani Milanović bildaju mišiće. I to baš u trenutku kad se Amerika zabavila predizbornom kampanjom. Najveći uspjeh hrvatske politike smatrat će se 'rješenje hrvatskog pitanja u BiH', a te i slične poruke iz HDZ-a nije teško dešifrirati - podjela BiH. Nažalost, u tu pogubnu političku guduru dao se ugurati i Milanović koji 'podržava BiH na euroatlantskom putu', a onda za koji dan demantira sam sebe", kaže Bošnjak.
Posjeta Dodika Zagrebu komentirana je i na društvenim mrežama. Politički analitičar blizak građanskoj opciji Ibrahim Prohić na Facebooku je napisao da Dodikova posjeta demantira Milanovićevu izjavu da se u BiH "nema s kim razgovarati". "S naslovnica vrišti 'Dodik u Zagrebu s Milanovićem i Plenkovićem'. Provjerio sam, u Zagrebu, ne u Karađorđevu. Godina je 2020., nije 1990 i neka. Dobra je strana ove vijesti što ona demantira izjavu aktuelnog predsjednika RH da se u BiH nema s kim razgovarati. Ima, ima... Samo je pitanje izbora sagovornika, motiva i političkih ciljeva. Na kraju ćemo od članice EU Hrvatske slušati mantru kako oni podržavaju teritorijalni integritet BiH i naravno, jednakopravnost Hrvata u BiH, te da će oni (RH) biti glasnogovornici BiH na putu ka EU!? Ili će biti sukreatori na njenom putu u pakao!? Nakon svega što se dešavalo u posljednjih tridesetak godina nemamo pravo na naivnost. Nisu u pitanju izborni motivi i retorika, već strateški, imperijalni apetiti i dokaz da ratni ciljevi protiv BiH nisu arhivirani", piše Prohić.
