Moderan pristup
368

Analitičari o Falatarovoj kampanji: On je osvježenje u BiH, ali ne može poraziti "velike ribe"

Piše: Dž. L.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Političku kampanju Boriše Falatara, kandidata Naše stranke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, politički analitičari ocjenjuju kao modernu, ali nedovoljno jaku da nadmaši "velike ribe" ili kandidate bh. stranaka koje drže vlast već 20 godina.

Falatar je izuzetno aktivan na društvenim mrežama, kao i u obilasku gradova BiH gdje se druži s građanima i predstavlja im svoj program. Obišao je brojne hercegovačke gradove čije mještane je lično pitao za probleme s kojima se suočavaju.

Nudi nešto novo i drugačije

Politički analitičar Adnan Huskić smatra kako je Falatar osvježenje na političkoj sceni BiH te da nudi nešto drugačije u odnosu na protukandidate.

"Užasno je teško u takvim uslovima voditi se standardnim normama koje nameće ne samo politička tematika u BiH, već i način vođenja kampanje u BiH. Moj lični dojam, kao osobe koja pokušava procijeniti gdje se mi kao društvo možemo pomjeriti s mrtve tačke, jeste da Falatar predstavlja nešto potpuno novo u politici, nešto što nismo imali priliku vidjeti do sada. Međutim, čini mi se da nije dobra reakcija ljudi kad političari ne idu onim standardnim načinom vođenja kampanje, koje podrazumijeva laktanje, pljuvanje i psovanje, figurativno govoreći. Čak i javnost u BiH je navikla na takve kampanje te stoga pojavu Boriše Falatara posmatraju s nekom vrstom rezerve. Činjenica kako javnost reaguje na pojavu Falatara mnogo više govori o nama kao javnosti, nego o njemu", ističe Huskić.

On dodaje kako su bh. politički subjekti nametnuli okvire unutar kojih se svi kandidati kreću. Svaki izlazak iz tih okvira, smatra Huskić, predstavlja problem.

"Reakcije na političke kampanje također mnogo više govore o konzumentima nego o političkim subjektima u BiH. Mi iz izbora u izbore dozvoljavamo sebi da nam se na isti način prodaju stvari za koje znamo da nemaju perspektive niti bilo kakve ishodišne tačke. Samim tim, ključna odgvornost za to na koji način se vodi kampanja i šta mi to ustvari gutamo je na nama", kaže Huskić.

Huskić smatra kako je Falatarov pristup ljudima odličan i poželjan, ali nije siguran da će mu donijeti previše glasova na oktobarskim izborima.

"U BiH je potrebno puno više razgovora. Ne razgovaramo dovoljno s ljudima koji možda nisu naši istomišljenici. To nas je i dovelo u situaciju gdje smo okrenuti sami sebi. Ustvari, i dalje se radikalizujemo po pitanju političkih stavova. Međutim, nikada ne smijemo potcijeniti potencijal etabliranih političkih stranaka. Njih i ne interesuje takva vrsta kampanje. Vi nećete vidjeti kako Dragan Čović ili Šefik Džaferović razgovaraju s ljudima, jer nemaju potrebe. Tu se računa na silu stranke koja je svakako već dvije decenije na vlasti. Jedini način za onoga ko je pridošao jeste da pokuša privući ljude kroz direktan kontakt s njima", ističe Huskić.

Prema mišljenju političke analitičarke Ivane Marić, šteta je što se Falatar nije kandidirao za neku drugu funkciju u državi, jer bi prije mogao proći na kantonalnom, nego na državnom nivou.

"On ima neka znanja koja je stekao širom svijeta, ali za mene nije uredu da se za člana Predsjedništva BiH kandiduje neko ko nije živio ovdje proteklih 20 godina. Ipak, mnogo toga se promijenilo i ne možete poznavati situaciju u BiH ako niste živjeli u njoj. Mnogi za njega kažu da je preblag. Izgleda da on želi prikupiti određene poene za biografiju, jer ne znam koliko ima namjeru živjeti u BiH. Kod nas je zavladao taj 'kandidacijski turizam' u smislu - kandidovat ću se pa ako pobijedim ostat ću tu živjeti, a ako ne, vraćam se u inozemstvo. S te strane, ne može se baš ozbiljno posvetiti političkoj kampanji", kazala nam je Marić.

Prikupit će simpatije ljudi

Ona dodaje kako je svjesna toga da mnogi ljudi simpatišu Falatara, ali smatra da nema velike šanse na izborima. Kako kaže, moramo biti svjesni gdje živimo.

"Obilazak ljudi u gradovima je sistem koji pobjeđuje u Americi i Njemačkoj. Razgovor licem u lice s ljudima donosi dodatne političke poene. Vjerujem da će Falatar sakupiti dovoljan broj glasova i simpatije ljudi, ali njegov pristup bi možda upalio u Švedskoj, ali ne i kod nas gdje su birači saučesnici, a ne žrtve. Ovdje birači tačno znaju od koga šta mogu očekivati i tražiti ukoliko pobijedi na izborima. Mali broj ljudi će njemu dati svoje povjerenje. Naši političari više ne idu u prodavnice, na pijacu i slično. Apsolutno su izdignuti iznad života običnih građana. Njihovu djecu službenim vozilima voze u škole. Morali bi se malo spustiti među bazu. Birači su i tu krivi jer biraju one koji su se izdigli i gledaju ih s visine", rekla je Marić.

Falatar je sredinom maja obišao Mostar kada je razgovarao s bivšim isljednikom u logoru Heliodrom Zvonkom Vidovićem. On je na svom Facebook profilu objavio fotografiju s Vidovićem koja je naišla na brojne negativne komentare javnosti.

On se nakon kritika na fotografiju oglasio na svom Twitter profilu napisavši: "Kao osoba koja je i sama iskusila okrutnost rata, iskreno mi je žao ukoliko je moj razgovor probudio loša sjećanja i povrijedio nekoga. Ja vjerujem u pravnu državu, u kojoj branioci i tužioci imaju važnu ulogu. U kojoj pravosuđe funkcionira, i ispunjava svoju dužnost da odgovorni za zločine ne šetaju po ulicama".

Politička analitičarka Marić smatra kako je Falatar pogriješio što se pravdao, a ne što je sjedio s Vidovićem.

"Njegovo pravdanje potvrđuje da nije spreman za način vođenja kampanje u BiH. Ušao je u zamku koju su mu postavili Suljagić i ekipa prozivajući ga na Twitteru za kafu s isljednikom iz logora, čovjekom koji nije imao nijednu kaznenu prijavu i kojeg sud uopće ne sumnjiči ni za šta. On se počeo izvinjavati za to. Ako ulazi u borbu, mora biti spreman i da se odbrani, a ne da se odmah povuče", naglasila je Marić.

Falatar je u nedavnom intervjuu za Klix.ba i sam kazao kako njegova kandidatura predstavlja početak nove politike u BiH. Zanima ga šta obični ljudi žele, šta ih brine i čemu se nadaju, što je nastojao saznati kroz iskrene razgovore s predstavnicima brojnih lokalnih zajednica.