Analiza Euronewsa: Bosna i Hercegovina na "klackalici" između EU i Rusije
U samom uvodu ističu da je BiH dobila kandidatski status na EU putu, ali da nije krenula dalje, te da je ista situacija na putu ka članstvu u NATO-u.
"Unatoč upornosti međunarodne zajednice da se zemlja koja je prije nekoliko decenija doživjela razorni etnički sukob može stabilizirati samo članstvom u EU i NATO-u, Rusija svojom sve većom prisutnošću u entitetu Republika Srpska (RS) ponovo je izazvala zabrinutost da bi zemlja Zapadnog Balkana s 3,2 miliona stanovnika, koja se nalazi između Brisela i Moskve, mogla biti razdvojena kao rezultat toga", stoji u analizi.
Ističu i kompleksnost političkog sistema BiH, koji je rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Mirovni sporazum također je stvorio jedan od najkompleksnijih političkih sistema na svijetu, s vrtoglavim lavirintom nadležnosti koje omogućuju glavne tri etničke grupe zemlje da dominiraju domaćom politikom i kontroliraju ključne procese donošenja odluka. Iako se BiH nikada nije pretvorila u potpuno stabilno društvo, sposobnost tri strane da ponovo sarađuju i ponekad postignu konsenzus dovela je do uvjerenja da bi zemlja mogla pronaći način da funkcionira i krene prema članstvu u EU i NATO-u. Međutim, godine ekonomske stagnacije, trajni masovni odljev mozgova te nesposobnost vođa zemlje da pronađu zajednički jezik usred eskalirajućih nacionalističkih retorika smanjili su očekivanja običnih ljudi da će njihovi životi ikada biti drugačiji. Unatoč tome, Brisel je u martu dodijelio status kandidata BiH, osam godina nakon što je zemlja prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU - potez koji stručnjaci vide kao odvraćanje od Kremlja", dalje piše u analizi Euronewsa.
Posebno ističu osjećanja prema EU i NATO putu u manjem bh. entitetu. Izdvojili su mišljenje sagovornika Milana, stanovnika entiteta RS, koji smatra da EU nosi "puno loših stvari" za njega i njegove sunarodnjake.
Međutim, razgovarali su i sa Arianom, koji je istakao pozitivne stvari članstva u EU, poput lakšeg putovanja u Evropi.
Za NATO, s druge strane, posebno ističu činjenicu da vlasti u RS-u odbijaju razgovor o članstvu u Alijansi.
"Što se tiče NATO-a, predsjednik RS-a, Milorad Dodik, bio je nepokolebljiv u svojem stavu: Balkanska zemlja od oko 3,2 miliona stanovnika nikada neće postati članica saveza dokle god on ima nešto za reći o tome. Mnogi Srbi u regiji još uvijek se vide kao žrtve bombardiranja NATO-a tokom 1990-ih - provedenog kao odgovor na režim beogradskog vođe Slobodana Miloševića koji je bio uključen u niz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kulminirajući teškim ratnim zločinima u BiH i kasnije u Kosovu. U Rusiji vide prijatelja i saveznika koji bi zapravo mogao štititi njihove nacionalne interese, za koje vjeruju da su stalno podrivani od strane Bošnjaka i bosanskih Hrvata podržanih od strane SAD-a i EU-a", piše u analizi.
Posebno su istakli veze režima u Banjoj Luci s Rusijom i susjednom Srbijom.
"Rastuće veze između RS-a i Rusije su neosporne - vidljive su u činjenici da je Dodik jedan od rijetkih europskih lidera koji je posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi nekoliko puta od agresije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Neki vjeruju da bi Dodikov otpor prema NATO-u mogao dolaziti izravno iz Kremlja, koji želi spriječiti daljnje širenje saveza po Europi. Vlasti RS-a približavaju se susjednoj Srbiji i Beogradu, te su nedavno potpisale memorandum za jačanje prekogranične suradnje. Neki tvrde da je ovo namijenjeno jačanju Dodikovog pritiska za neovisnost RS-a, što je strogo zabranjeno Dejtonskim mirovnim sporazumom. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pozvao je na mir i harmoniju na Balkanu čak i dok je zajedno s vođom bosanskih Srba organizirao veliki nacionalistički skup u junu koji je obilovao pozivima na 'jedinstvo' svih Srba u regiji - a memorandum je bio izravna posljedica događaja u Beogradu", stoji u analizi.
Euronews je razgovarao i sa ministrom unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramom Isakom, koji je istakao da "Rusija ima svoje probleme" te da se "neće baviti problemima BiH."
"Bosna i Hercegovina je suverena država, a Rusija to zna, svi to znaju. Republika Srpska uopće ne može blokirati poslove Bosne i Hercegovine, niko ih ništa ne pita, i mislim da bi najbolje bilo da se bave svojim vlastitim ekonomskim problemima", rekao je Isak za Euronews.
