Iz ANU BiH poručuju da je do 18. maja u FBiH postojao trend smanjivanja dnevnog broja zaraženih koronavirusom, kao i oboljelih, no da je nakon toga broj zaraženih počeo ubrzano rasti.
"Broj potvrđenih slučajeva u razdoblju od 19. maja do 23. jula je višestruko porastao za 7.141 novi slučaj, od kojih je 140 smrtnih ishoda. Nakon 23. jula broj zaraženih i umrlih nastavlja intenzivno rasti i uz ovakav trend može se očekivati veće pogoršanje situacije", kazali su.
Identična epidemiološka situacija je u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH je od 19. maja do 23. jula broj zaraženih povećan za 4.269 slučajeva, od čega je 78 smrtnih ishoda, a u Republici Srpskoj za 2.752 slučaja sa 58 smrtnih ishoda. U Brčko distriktu je do 23. jula zabilježeno 120 potvrđenih slučajeva, od čega je 8 smrtnih ishoda.
Najveći broj oboljelih odnosi se na dobnu skupinu od 20 do 44 godine (~40%), a najteže pogođenu populaciju predstavlja dobna skupina iznad 65 godina (~0,15%). Broj umrlih participira sa 2,9 posto od ukupnog broja oboljelih, odnosno 0,008 posto od ukupne populacije.
Od početka jula se znatno povećao broj oboljelih u gušće naseljenim općinama Republike Srpske, te Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo.
Veći broj potvrđenih slučajeva registriran je u Sarajevu (1.668), Banjoj Luci (1.096), Tuzli (514) Bijeljini (263), Živinicama (242) i Mostaru (235), te u općinama Zvornik (221), Tešanj (196) i Maglaj (148).
"Stopa obolijevanja u Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH i Republici Srpskoj se približila stopi teže pogođenih evropskih zemalja poput Italije i Španije, a infekcijom su zahvaćene skoro sve općine i gradovi u BiH", poručili su.
Oni su poručili da je dolaskom jeseni i ulaskom u razdoblje kada će se stanovništvo više okupljati u zatvorenim prostorima za očekivati povećano širenje epidemije za koje treba biti spreman:
"Posebnu pažnju u ovom smislu trebalo bi usmjeriti na unapređenje bolničkog nadzora, te poboljšanje bolničkih i dijagnostičkih kapaciteta".
Nadležne institucije na različitim nivoima vlasti donijele su niz naredbi i preporuka vezanih za mjere fizičke distance, higijene, masovnog okupljanja i korištenja raznih javnih i privatnih servisa. Da bi se efikasnije pratilo njihovo djelovanje i kontrolirala situacija koja se rapidno mijenja, nužno je unaprijediti sustav epidemiološkog nadzora, poručeno je.
"U narednom razdoblju nužno je usvojiti zajedničku dugoročnu strategiju za suzbijanje COVID-19 uvažavajući podjednako potrebe očuvanja ekonomije i zdravlja stanovništva", rekli su iz ANU BiH.
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
