Nekoliko sati prije Grigoryanovog saopštenja, Ministarstvo odbrane Armenije je izvijestilo da je granatiranje prestalo, ali nije spominjalo sporazum o prekidu vatre.
Iz azerbejdžanske vlade nije bilo komentara.
Deklaracija o prekidu vatre uslijedila je nakon dvodnevnih teških borbi koje su označile najveću eskalaciju neprijateljstava između dva dugogodišnja protivnika u skoro dvije godine.
U srijedu navečer na hiljade demonstranata izašlo je na ulice glavnog grada Armenije optužujući premijera Nikola Pašinjana da je izdao svoju zemlju pokušavajući da umiri Azerbejdžan. Demonstranti su tražili njegovu ostavku.
Armenija i Azerbejdžan se međusobno optužuju za eskalaciju. Armenske vlasti optužile su Baku za "ničim izazvanu agresiju", a azerbejdžanski zvaničnici su rekli da njihova zemlja odgovara na armensko granatiranje.
Pašinjan je rekao da je 105 vojnika njegove zemlje ubijeno otkako su borbe izbile u utorak, dok je Azerbejdžan saopćio da je izgubio 50 vojnika. Azerbejdžanske vlasti rekle su da su spremne da jednostrano predaju tijela do 100 armenskih vojnika.
Bivše sovjetske zemlje bile su "zakovane" u decenijama starom sukobu oko Nagorno-Karabaha, koji je dio Azerbejdžana, ali je pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje podržava Armenija otkako je tamo završio rat 1994. godine.
Tokom dvomjesečnog rata 2020. godine, Azerbejdžan je povratio široke dijelove Nagorno-Karabaha i susjednih teritorija koje su držale armenske snage.
