Dvadeset godina nakon rata, ništa više nije isto u selu. Mnogo toga se promijenilo. Nekada su ulice ovoga sela bile pune djece koja su se igrala sretna i bezbrižna, a sada tu vlada pustoš i tišina.
Stanovnik ovog sela, Hamdija Subašić, podsjeća da je prije rata u Šćipama živjelo blizu 40 domaćinstava, a sada ih ima tek 15.
“Poslije rata je odselila jedna trećina stanovništva. Odselili su se u razne gradove poput Sarajeva, Mostara, Gornjeg Vakufa, Bugojna”, kazao je Subašić.
U selu Šćipe preovladavaju stare bosanske građevine, kuće od kamena koje, svaka za sebe, pričaju svoju priču. Priču o porodici koja je živjela u njoj.
Kuće od kamena su djelo vrijednih ljudi koji su generacijama ovdje obitavali. Pravljene su od kamena i drvenih stubova, obložene drvenim prućem, verande su bile isto od drveta, betonske ploče nisu se radile, već se pravile od drveta, zvale su se grede i šiše.
"U ovom selu se nalazi i jedna od najstarijih džamija u BiH, izgrađena 1498. godine", pojasnio je Subašić vrijednost građevina u selu Šćipe.
Muslimani vele da je džamiju gradio Skenderpaša, isti onaj koji je gradio i most na Banjoj Lučici.
Subašić se prisjetio prijeratnog perioda kada su stanovnici sela Šćipe sijali plodove koje su kasnije skupljali i spremno dočekivali zimu.
Na proljeće sijali su žito, ječam i zob. Koševina bi uslijedila nakon napornog proljeća, prostrane velike livade hranile su mnoga stada ovaca i krda krava.
Međutim, život u Šćipama, svakom godinom, sve je teži.
Kako kaže Subašić, mladi ne mogu naći posao, a od proizvodnih pogona radi samo sirana u kojoj je zaposleno tek nekoliko ljudi.
Zbog teške ekonomske situacije, iz sela Šćipe odlaze i mladi i stari.
Subašić dodaje da se procjenjuje da je u posljednjih nekoliko godina broj stanovnika u Šćipama i okolnim Kutama smanjen za oko 40 posto.
"Stanovništvo koje danas živi u Šćipama se bavi poljoprivredom, stočarstvom, bere borovnice te rijetko ko da ima stalni posao", pojasnio je Subašić.
Prema njegovim riječima, vlasti u Prozoru godinama ne ulažu u ovo selo tako da se do njega još uvijek dolazi makadamskim putem, a nema ni gradske rasvjete.
"Razlog toga je što je selo bošnjačko, a hrvatske stranke kontrolišu budžet Općine Prozor. Šćipe i još jedno selo do njega su jedina sela koja u proteklom ratu nisu padala pod kontrolu Hrvata", pojasnio je Subašić.
Priča se da su nekada u selu bili Grci te da na jednom brijegu postoji grčko groblje. Na tom je brijegu, pričaju, bila zvonara, a na drugom crkva.
Subašić, ipak, tvrdi da to nije istina.
"Po pričama, u našem selu ima brdo za koje se pretpostavlja da je na njegovom mjestu bila grčka crkva. Prije rata su čak dolazili i neki arheolozi koji su radili neka istraživanja, ali ništa nisu uradili", kazao je on.
