Azra Zornić o specifičnosti presude "Kovačević": Jedina se odnosi na aktivna biračka prava građana
Implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava Zornić je opisala kao povratak zdravom razumu.
"Povratak zdravom razumu kroz implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava. Od davne 2009 do 22. augusta 2023. Evropski sud za ljudska prava donio je ukupno 6 presuda po aplikacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Azre Zornić, Ilijasa Pilava, Svetozara Pudarića, Samira Šlakua i Slavena Kovačevića u kojima je utvrdio diskriminatorske odredbe oktroisanog dejtonskog ustava te naložio tuženoj Bosni i Hercegovini da donese građanski ustav u kojem će svi građani imati jednako i pasivno, ali i aktivno biračko pravo, te u skladu s kojim će glas svakog građanina u izbornom procesu biti jednak po principu jedan čovjek - jedan glas na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, bez obzira na nečiju etničku, vjersku, političku, teritorijalnu ili bilo koju drugu pripadnost", rekla je Zornić.
Nakon toga, osvrnula se na pet presuda pred Evropskim sudom za ljudska prava, ali i na razliku u odnosu na presudu "Kovačević".
"Prvih pet presuda se odnosi na pasivno biračko pravo u smislu etničke i teritorijalne pripadnosti aplikanata, pa tako presude Sejdić-Finci i Šlaku se bave pasivnim biračkim pravom nacionalnih manjina, presude Pilav i Pudarić se odnose na uskraćivanje pasivnog biračkog prava po osnovu teritorijalne pripadnosti, dok presuda Zornić tretira pasivno biračko pravo svih građana Bosne i Hercegovine koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstituentna naroda, čitaj, koji ne pripadaju etno-nacionalističkim torovima. Ovih pet presuda obuhvataju sve aspekte kršenja pasivnog biračkog prava", ističe Zornić.
Također, osvrnula se na karakteristike presude "Kovačević".
"Presuda Kovačević je od izuzetnog značaja jer se jedina odnosi na aktivno biračko pravo svakog građanina Bosne i Hercegovine, te zaokružuje cjelinu u kompletnom izbornom procesu. U skladu sa tom presudom svaki građanin Bosne i Hercegovine mora imati jednako i akitivno i pasivno biračko pravo na teritoriji cijele države bez obzira na bilo čiju: etničku, vjersku, teritorijalnu, političku i svaku drugu odrednicu. U vezi s tim, potrebno je naglasiti da je potpuno irelevantan i pravno neutemeljen svaki komentar o etničkoj pripadnosti bilo kojeg od aplikanta. Svi smo mi građani Bosne i Hercegovine i kao takvi moramo imati apsolutno jednaka prava ne samo u izbornom procesu već i u svim sferama društvenog i poličkog života zemlje", poručila je Zornić.
Tokom sesije, Zornić se osvrnula i na, kako je navela, neukost nacionalističkih lidera.
"Potpuno mi je nejasna, da ne kažem žalosna spoznaja o neukosti etnofeudalnih nacionalističkih lidera koji dezavuišu svoje sljednike lažima o pravima kolektiviteta u odnosu na pojedince. Čak i djeca, koja pohađaju normalne škole, znaju da su ljudska prava pojedinačna i da ne poznaju kolektivitete kao subjekt u oblasti ljudskih prava. Bosna i Hercegovina ne samo da je potpisnica Konvencije, već je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda sa svim svojim protokolima sastavni dio Ustava BiH i kao takva je nadređena svim zakonima i ima se primjenjivati direktno", pojašnjava apelantica.
Na kraju, poručila je i kako nije nimalo slučajno da su tri od sedam aplikanata članovi Kruga 99.
"Takva konstatacija proizilazi iz činjenice da je Krug u svojih 30 godina postojanja konzistentno i dosljedno držao kurs na putu građanske, sekularne Bosne i Hercegovine organizovane na principu liberalne demokratije i jednakih ljudskih prava", zaključila je apelantica Azra Zornić.
Stižu prve reakcije iz EU na potjernicu za Netanyahuom: Nizozemska poručila da će ga uhapsiti
