"I pored takvih uslova treba pričati o pozitivnim stvarima zato što se stalno govori o tome da romska djeca ne idu u školu, da je to nekako naša tradicija da se ne obrazujemo, da smo mi sami neobrazovani pa ne moraju ni naša djeca ići u školu. Rekla bih da to nije tačno", kazala je Bajramović.
Navela je da Udruženje "Bolja budućnost" ima dobru saradnju sa školama na području kantona, da svake godine traže da im dostave spiskove romske djece, da li su oni napustili osnovno obrazovanje, koliko djece se ponovo upisalo i oni koji su već išli u školu da vide šta se dešava s tom romskom djecom.
Bajramović ističe da se i pored teških uvjeta roditelji trude da svoju djecu šalju u školu.
"Želim istaći da imamo djece koji su odlični učenici u osnovnoj školi. Čak sam čula da imamo i učenike generacije tako da možemo reći da se ponosimo i s tim", kazala je Bajramović, dodajući da imaju veliki broj upisane djece u srednje škole, a navela je i primjer jedne članice Udruženja koja je studentica Medicinskog fakulteta.
"Mi se trudimo i znam sigurno da se trude i ljudi u školi, od direktora, pedagoga. Ne kažem da nema i diskriminacije. Ima predrasuda, ali to je većinom od učenika, od roditelja tih učenika. Ponekad se desi da ima diskriminacije i od nastavnika i pedagoga, ali sreća je po nas pa su to pojedinačni slučajevi koji se daju riješiti", kazala je Bajramović.
Dodala je da Udruženje pomaže romskoj djeci koliko može, kupovinom školskog pribora i još nekih pomagala koja im trebaju za školu.
"Pokušavamo ono što je u našim mogućnostima, svake godine im obezbjeđujemo školski pribor, nekada i odjeću, obuću. Za srednjoškolce koji putuju do škole pokušavamo da iznađemo mogućnost da im se plate mjesečne karte", kazala je Bajramović.
Navela je i projekt koji je podržao Soroš, pojašnjavajući da je taj projekt bio za mlade Rome koji su završili srednju školu, koji su završna godina srednje škole, ili koji idu na fakultet.
"Za njih 18 smo prošle godine platili kurseve informatike i stranih jezika, oni su ih uspješno završili i podijelili smo im certifikate. Od njih 18 troje je izrazilo želju da nastavi dalje pa smo iznašli mogućnost da nastave. To je ono što mi možemo da pružimo kao Udruženje i koliko donatori imaju sluha za to", kazala je Bajramović.
Kad je riječ o obrazovanju romske djece, ona je izrazila zadovoljstvo što je sada u odnosu na raniji period povećan broj romske djece, posebno romskih djevojčica u školi.
Predsjednica Udruženja "Romska djevojka-Romani ćej" iz Prnjavora Snježana Mirković je kazala da romska djeca u općini Prnjavor pohađaju i osnovnu i srednju školu.
Dodala je da često imaju sastanke s roditeljima i s djecom i u običnom razgovoru zagovaraju to da je bitno da dijete ide u srednju školu.
Po njenim riječima, najveći razlogu zašto djeca ne idu u školu su finansije, ili nemaju novac za knjige, ili je škola udaljena pa im treba mjesečna karta za prijevoz....
"Naše udruženje ne radi samo u općini Prnjavor. Radimo i u Srpcu, Vukosavlju i u Doboju", kazala je Mirković.
