"Javni dug je u porastu posljednjih godina, ali projekcije kažu da će padati. Smanjili smo zaduženost za 750 miliona KM", naveo je Bevanda na panelu "Fiskalna politika - da li je Mastriht prava mjera za zemlje jugoistočne Evrope" u okviru 3. "Jahorina ekonomskog foruma".
On je ukazao na činjenicu da je u BiH rekordan rast štednje građana i depozita preduzeća, što nije dobro jer pokazuje da nema dovoljno interesa za domaća investiranja.
Prema njegovom mišljenju, najbolja stvar koja će se desiti za BiH bit će kada oni počnu da investiraju.
Ministar finansija i trezora BiH rekao je da BiH, što se tiče mastrihtskih kriterija, ispunjava sve uslove, djelimično i zato što se uklopila, a i zato što neke od njih i nema.
"BiH se ne može zaduživati i plasirati svoje obveznice, pa prema tome nema ni ograničenja za visinu obveznica", naveo je Bevanda.
Predsjednik Fiskalnog savjeta BiH Milenko Krajišnik rekao je da Mastrihtska pravila nisu prava mjera za ni za sve zemlje EU.
"Svaka zemlja mora da ima svoje pravilo za određeno vrijeme i prilagođavati ih nekim drugim okolnostima", ističe Krajišnik.
On kaže da ga brine što su investicije na nivou 17 do 18 posto BDP-a, a neće biti ozbiljnog razvoja koji će pozitivno uticati na zapošljavanje, povećanje plata i standarda bez 23 do 25 posto BDP-a.
Krajišnik smatra da javni dug i deficit ne moraju uvijek da budu loše stvari.
"Suficit koji se ne koristi ili koji je pogrešno iskorišten veći je problem od malog deficita koji je kontrolisan", pojasnio je Krajišnik.
