"Do skorog uvođenja predmeta o seksualnom i reproduktivnom zdravlju neće doći. O tome se može predavati kroz druge predmete. Mi planiramo od drugog polugodišta ove školske godine uvesti predmet bezbjednost i zaštita", rekao je Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS-a.
Nezavisne pišu da je ministarstvo uputilo inicijativu za uspotavljanje tog predmeta Republičkom pedagoškom zavodu, ali da zavod još uvijek nema više informacija.
Predmet bezbjednost i zaštita trebao bi se naći na rasporedu srednjih škola, a formirana je i radna grupa koju čine članovi ministarstva, Pedagoškog zavoda, profesori bezbjednosti i drugi.
"Mislimo da je to realno, s obzirom na to da je sličan predmet bio i u bivšoj Jugoslaviji te da nemamo redovnu vojsku", kažu u Pedagoškom zavodu.
Ipak, stručnjaci tvrde da bi se i neka vrsta seksualnog i reproduktivnog obrazovanja morala uvesti u škole.
"Ja to uopće ne bih nazvala seksualno nego zdravstveno obrazovanje. Uvela bih ga od vrtića, naravno prilagođeno godinama djece. Djeca će odmah, naprimjer, naučiti kako da prepoznaju zlostavljanje i seksualno uznemiravanje i kako da nam to kažu. Postoji jednostavan sistem, gaćica i majice, gdje se djeca od vrtića uče da ih niko ne smije dirati u ta dva predjela", rekla je Sonja Stančić, psihologinja iz Banje Luke.
Ona ističe kako se namjerno osvrnula na naziv predmeta jer bi seksualni odgoj bio dio predmeta.
"Seksualno obrazovanje je samo jedan dio toga, tu je znanje o bolestima, o odgovornom ponašanju, zdravlju... Ako vi kroz sistem dijete učite kako da cijeni svoje tijelo, ono će se čuvati, ali i paziti šta čini drugom, jer će znati kakve to posljedice može da ima. Samim tim ćemo manje ulaziti u agresivne obrasce ponašanja. Jednostavan predmet kojim rješavamo kompleksne probleme", kaže Stančić.
Aleksandar Milić, psiholog i profesor na Banjalučkom univerzitetu, kaže da se u okviru zdrave reproduktivnosti kroz život seks mora obrađivati.
"Ogromni su nedostaci zbog toga što nemamo taj predmet. Djeci bilo kog uzrasta nedostaju ta saznanja i zbog toga i imamo poremećaje odnosa, pogotovo u tinejdžerstvu. Zato imamo površne seksualne odnose, mijenjanje partnera, situacije da se veze i brakovi teško održavaju, sve je više ljudi koji imaju neuredan život, fizički i mentalno", kaže Milić.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je na ovu temu stavljena određena vrsta tradicionalne javne zabrane, pa je ljudima neugodno da tako nešto bude tema javnog diskursa.
"Kod nas je to i dalje tema za uske krugove prijatelja. Često se poteže i argument da je mladima danas sve dostupno, pa tako da ako hoće da nauče, mogu vrlo lako", govori Šijaković.
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, dijeli mišljenje da je mladima sve dostupno, ali opet kaže kako vrlo malo znaju o stvarno važnim pitanjima.
"U eri interneta sve mogu da pronađu, ali vrlo malo znaju šta je abortus i slične važne stvari, tako da bi bilo dobro uvesti nešto kao seksualno i reproduktivno obrazovanje, jer nesporno je da djeca vrlo malo znaju. U svakom slučaju, to je značajan predmet, zato bi se moralo dobro razraditi sve, od programa rada do finansija", navodi Gnjatić.
Zoran Milanović: Ako mogu Turska i Austrija biti u misiji EUFOR-a u BiH, može i Hrvatska
Satelitski snimci otkrivaju kako Rusija plaća Sjevernoj Koreji za vojnike i oružje
